Do kraja ove godine bit će postavljene fiksne kamere za nadzor brzine s ugrađenim sustavom za automatsko prepoznavanje registarskih pločica (ANPR) na Jadranskoj i Podravskoj magistrali te Metkoviću, a dosadašnja pokrivenost kamerama u Varaždinu bit će pojačana.

Iako će biti postavljena 21 kamera, stvorit će se dojam da ih je gotovo tri puta više, odnosno 60, jer će biti toliko kućišta u koja će se kamere po potrebi postaviti duž prometnica, piše Večernji list. Ti će ormarići – puni ili prazni – ubuduće biti vidljivi i u Dubrovniku, Zadru, Šibeniku, Virovitici, Koprivnici, Sukošanu, Biogradu, Posedarju, Pirovcu, Vodicama, Pitomači, Slatini, Novigradu Podravskom, Suhopolju, Posedarju, Pakoštanima, Svetom Ivanu Žabno, Čačincima…

U lanjskom Projektnom zadatku unapređenja rada i modernizacije prometne policije Ministarstvo unutarnjih poslova bilo je procijenilo da će pojedini uređaj stajati 300 tisuća kuna, a ormarić 45.000 kuna pa po tome ispada da će ova oprema stajati 7,8 milijuna kuna.

U lov i radarima na tronošcu Uložit će se i u 26 presretača s ugrađenim uređajima za mjerenje brzine za koje je u tijeku postupak nabave, a osim fiksnih kamera, MUP do kraja godine kani nabaviti i 20 ručnih uređaja za mjerenje brzine te deset radara na tronošcu kako bi snimili i vozače na prometnice na kojima nema fiksnih kamera. Ta će oprema biti “rezervirana” za Zagorje, Međimurje, Liku, Istru i dio Slavonije.

Naime, trenutačno je duž prometnica u Hrvatskoj u 58 kućišta postavljeno ukupno 27 fiksnih kamera koje prometne prekršitelje snimaju na području policijskih uprava splitsko-dalmatinske, zagrebačke, osječko-baranjske, primorsko-goranske, karlovačke i varaždinske. Sada će kamere dobiti zadarska, šibensko-kninska, virovitičko-podravska, koprivničko-križevačka i dubrovačko-neretvanska policijska uprava. Na području PU splitsko-dalmatinske i PU varaždinske postojećim će se kamerama pridodati nove – u Podacama, Podgori, Ruskamenu, Dućama, Seget Vranjicu te na varaždinskoj obilaznici i u Koprivničkoj ulici u Varaždinu.

Poginulih u prometu sve više

Za odabir lokacija presudni su bili statističko-analitički pokazatelji mjesta na kojima se događaju najteže prometne nesreće uzrokovane prebrzom vožnjom. Takvih je nesreća nažalost napretek. Umjesto da se broj žrtava na cestama smanjuje – kako je to predviđeno Nacionalnim programom sigurnosti prometa na cestama kojem je cilj da se do 2020. broj poginulih na prometnicama smanji na 213 godišnje – on je u porastu pa je s 5. listopadom od početka godine bilo 250 poginulih u prometu, što je 17 više smrtno stradalih nego lani u istom razdoblju.

Samo u prvih pet dana listopada žrtava je bilo devet, prošle godine tri. Je li se broj poginulih proteklih dana još više povećao u odnosu na prošlu godinu, može se pretpostaviti, no ne i sa sigurnošću tvrditi jer je MUP iz nekog razloga na svojoj internetskoj stranici sa 6. listopada prestao ažurirati podatke o poginulima u prometu, piše Večernji list.