Ako ovih dana nad varaždinskim nebom u slobodnom letu vidite jastreba ili sokola, nema mjesta panici.

– Ni u kojem slučaju se ne bi trebali bojati, jastreb je tu prvenstveno zbog njih i kvalitete njihovog života, kaže za HRT sokolar Almir Kubat.

Harisov jastreb protiv sive vrane. U najkraćim crtama tako možemo nazvati dvoboj nad krošnjama stoljetnih varaždinskih platana i javora.

– Njihovu inteligenciju koristimo protiv njih. Pojavljujemo se u različitim dijelovima dana, u različitim kvartovima i prividno im stvaramo nelagodu i nervozu da misle da smo čitavo vrijeme u gradu, kaže sokolar.

– Na mjestima gdje se ne osjećaju sigurno niti ne polažu jaja i ne razmnožavaju se. Cilj je da se u konačnici stavi pod kontrolu njihova populacija, kaže Krešimir Sever, voditelj Odsjeka za komunalno, prometno i poljoprivredno redarstvo Grada Varaždina.

‘outsourcing’ ptica grabljivica

Zbog najezde vrana grad ‘zaposlio’ neobičnog čuvara

Glasno graktanje, kopanje po smeću u potrazi za hranom te onečišćenje okoliša izmetom, najveće su zamjerke vranama. U naseljenim područjima, nisu rijetki ni njihovi napadi na građane. Pogotovo su opasne ako se boje za svoje mlade. Srećom, takvih scena u Varaždinu za sada nije bilo.

– Imaju dostupne izvore hrane, kao što je otpad, a i stvaraju buku i izmetom onečišćuju okoliš, ističe Sever.

– Cilj je stvoriti osjećaj vrani da smo mi tu, njezini prirodni neprijatelj, i samom svojom pojavom je dovoljno da stvori nelagodu kod vrana, pojašnjava sokolar Kubat.

Vrane malo pomalo napuštaju kvartovske parkove i gradska drveća zamijenjuju novim domom u rubnim dijelovima Varaždina.

– Stvar je čisto prirodna. Ne ide se na ubijanje, nego na prirodno protjerivanje vrana. Nastanjujemo neprijatelja, igra mačke i miša, kaže Kubat.

A u igri mačke i miša, onaj slabiji često izvuče deblji kraj. No, tako je to, jer koliko god voljeli ptice, zajednički život s vranama često je vrlo glasan i prljav.