Dakle, krajem travnja svaki četvrti primatelj takozvanog Hartz IV. bio je došljak u Njemačku. Ukupno, to je milijun i 541 tisuća stranaca, što je preko 170 tisuća više nego prošle godine.

S druge strane, broj Nijemaca koji primaju takvu socijalnu pomoć se smanjio za 239.995 korisnika, što je 5,2% manje. Nijemaca koji su upućeni na pomoć države još uvijek ima gotovo tri puta više nego stranaca i ukupno je to, prema preciznim navodima njemačkog Zavoda za zapošljavanje (Bundesagentur für Arbeit) 4.360.086 osoba.

U uzavreloj atmosferi rasprava o izbjeglicama, a povrh toga i nakon sve hladnijeg odnosa prema Turcima u Njemačkoj, ne treba čuditi što je na internetskoj stranici tabloida upravo to bio najčitaniji članak ovoga utorka (2.8.). Jer po nacionalnosti, najviše onih koji žive od socijalne države su Turci (295 tisuća), na drugom mjestu su Sirijci (242 tisuće), a već na trećem su njemački susjedi u Europskoj uniji, Poljaci (92.506 primatelja). Zavod za zapošljavanje je objavio i statistike kod kojih nacionalnosti je zabilježen najveći porast primatelja pomoći – tu je riječ o izbjeglicama: iz Eritreje (plus od 229,4%) i Sirije (plus od 195,4%)

Mnoštvo novih Hrvata

Ovaj članak se masovno prenosi na društvenim mrežama i među simpatizerima populističke stranke Alternativa za Njemačku (AfD) kao odgovor na već tvrdoglavi "Uspjet ćemo" njemačke kancelarke Angele Merkel, no taj članak bi prije trebao biti povod da se malo bolje pogleda što je to doista objavio njemački Zavod. Jer on svjedoči o doista velikim kretanjima na tržištu rada diljem Europe pa se tako i Hrvatska ističe kao zemlja čija je populacija zaposlenih u Njemačkoj u godinu dana narasla sa 123.377 na 154.404, piše DW. Pored već spomenutih Turaka ili Sirijaca, navode se i 16.150 državljana Hrvatske koji primaju socijalnu pomoć u Njemačkoj po bilo kojoj osnovi – dakle ili su sami nezaposleni ili su članovi obitelji, što je osnova i za sve druge statistike.

Zapravo, broj stanovnika Hrvatske koji su se ovdje javili kao nezaposleni i koji traže posao je gotovo konstantan od početka razdoblja koje se prati u ovoj tablici (siječanj 2011.) i u srpnju ih je bilo 17.899. Dapače, to je nešto manje nego što ih je bilo ove veljače kada je tražilo posao 18.952 državljana Hrvatske.

Ali po broju primatelja socijalne pomoći, Hrvati doista ne upadaju u oči. Kada je riječ o državama bivše Jugoslavije, manje ima jedino Slovenaca (1.976) i Makedonaca (14.717). Na uvjerljivo prvom mjestu po broju osoba koji u Njemačkoj primaju socijalnu pomoć među tim državama je Srbija – 55.065 primatelja. Slijedi Kosovo (27.146) i tek onda dolazi Bosna i Hercegovina (17.055 osoba). Crna Gora se iz nekog razloga ne može naći na ovim tablicama njemačkih službenika.

Od zemalja Europske unije, nakon Poljaka najviše državljana koji primaju socijalnu pomoć u Njemačkoj dolazi iz Bugarske (73.088), slijedi Italija (70.911) pa tek onda Rumunjska (60.084). Grka je pak čak i manje nego državljana Srbije i tu ih je 46.485 koji primaju socijalnu pomoć.

Treba podsjetiti kako takva pomoć u Njemačkoj nipošto nije velika: tek početkom ove godine je ona povećana na 404 eura po osobi, s dodatkom za svako dijete i člana obitelji koji ovisi o primatelju. Ona se u načelu daje kao apsolutni iznos, dakle pomoć se smanjuje za svaki prihod kojim se raspolaže. U svakom slučaju, u Njemačkoj je to tek rijetko život u kojem si obitelji mogu priuštiti više od najosnovnijeg, piše DW.