Iako ih je u Hrvatskoj više nego muškaraca i bolje su obrazovane od kolega suprotnog spola, žene su na vodećim položajima u tvrtkama i javnom sektoru u manjini. Trenutačno ih je na tim pozicijama svega dvadesetak posto. Na nužnost promjena upozorava sve veći broj hrvatskih poslovnih žena.

„Tvrtke su najučinkovitije kada je broj muškaraca i žena u upravama izjednačen. U Hrvatskoj je ženama spol, nažalost, kako pri zapošljavanju, tako i pri uspinjanju na hijerarhijskoj ljestvici u poduzeću otegotna okolnost. Velik nesrazmjer između žena i muškaraca na vodećim pozicijama u tvrtkama i javnom sektoru duboko je ukorijenjen u naše društvo, pa osobni i profesionalni trud poslovnih žena nije dovoljan. Za promjene je potrebna podrška institucija“, kazala je Ivana Matić, osnivačica mreže Women in Adria, na konferenciji „Future Leaders“ u Zagrebu.

Dobro rješenje za osiguranje „ženske kvote“ na vodećim položajima nudi Europska unija Direktivom o poboljšanju spolne ravnoteže među članovima nadzornih odbora društava koje kotiraju na burzama.

„O Direktivi koja propisuje najmanje 40 posto žena u nadzornim odborima, trenutačno raspravlja Vijeće Europe. Ako se Direktiva usvoji, u nacionalna će zakonodavstva, pa tako i hrvatsko, „ženska kvota“ morati biti implementirana do 2020. godine. Većina hrvatskih europarlamentaraca iskazuje načelnu podršku ravnopravnosti spolova, no njihov službeni stav o Direktivi tek očekujemo. Potporu Direktivi očekujemo i od Vlade Republike Hrvatske“, kazala je Tarja Krehić, predsjednica Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji.

Budući da su među glavnim razlozima nedovoljnog broja žena na vodećim pozicijama obiteljske obveze te briga o djeci, kreatorica metode procjene i standarda upravljanja ljudskim potencijalima Mamforce Dijana Kobas Dešković istaknula je važnost unapređenja poslovne sredine: „Za omogućavanje jednakih mogućnosti razvoja karijere, neophodno je stvaranje obiteljski odgovornih radnih okruženja, tj. onih koja zaposlenicima omogućuju uspostavljanje ravnoteže između raznih životnih uloga. Tako su svi na dobitku – obitelji, poslodavci te država posljedično zbog većih stopa nataliteta.“

Gordana Frgačić, stručnjakinja za ljudske potencijale i autorica knjige „Zašto smo manje plaćene: Prepreke i stereotipi vezani uz žene u poslovnom okruženju“ ženama poručuje: „Da bi vas poslodavac cijenio, same morate znati koliko vrijedite.“

Kako bi se na hrvatskoj poslovnoj sceni pojačala vidljivost poslovnih žena koje su sposobne u budućnosti doći na vodeće pozicije, mreža Women in Adria utemeljila je nagrade Future Leaders. Najperspektivnije žene birane su u deset kategorija: tehnologiji, znanosti, bankarstvu, investicijama i osiguranju, savjetovanju, upravljanju ljudskim potencijalima, trgovini, turizmu, medijima te javnom sektoru.  Poslovne su se žene mogle prijaviti same ili su ih mogli prijaviti drugi koji cijene njihov rad. Na natječaj je pristiglo sedamdesetak prijava – najviše iz turizma, trgovine i upravljanja ljudskim potencijalima, a najmanje iz područja bankarstva i tehnologije. U sklopu istimene konferencije nagrade Future Leaders primile su Kristina Baus, Marica Jakopović, Snježana Mamuzić Krpan, Silvija Ravlić Varga, Ines Potočnjak, Lidija Kralj, Antonija Petričušić, Anđela Lovrić, Ivana Koraj, Ana Petrić, Jelena Malnar, Snježana Šlabek, Valentina Kontek, Ines Horvat, Marina Sumajstorčić, Marijana Jakovac, Morena Mičetić Fabić, Andrea Vodanović, Jelena Šajović Rendulić, Matea Zbodulja i Iva Bojić.

Životopisi dobitnica nagrade su impresivni. Primjerice, Iva Bojić inženjerka je s diplomom Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu koja kao stipendistica slavnog sveučilišta MIT danas radi u njegovu laboratoriju u Singapuru na projektu pametnih gradova. Snježana Mamuzić Krpan s 26 je godina postala najmlađa direktorica u Erste banci. Trenutačno je zamjenica direktora Direkcije malog poduzetništva. Morena Mičetić Fabić zaposlena je u upravi grada Poreča. Kao viša stručna suradnica za gospodarstvo s velikim entuzijazmom uspješno vodi projekte za lokalnu zajednicu, ali i regiju.