Francuski predsjednik Emmanuel Macron i hrvatski premijer Andrej Plenković prošli tjedan stavili su potpise na Sporazum o strateškom partnerstvu dviju zemalja, koji je politička deklaracija sa širim obuhvatom područja u kojima će dvije zemlje surađivati i podupirati se.

U fokusu javnosti, zbog istovremenog potpisivanja ugovora o kupnji 12 borbenih zrakoplova Rafale, bio je vojni aspekt buduće suradnje sa zemljom koja je najveća europska vojna sila, kao i za Hrvatsku važna otvorena francuska podrška za ulazak u eurozonu i šengenski prostor.

Taj strateški dokument donosi i preferencije u bilateralnim odnosima između dvaju gospodarstava, pri čemu se dio odnosi i na angažman hrvatskih tvrtki u realizaciji ugovora o nabavi borbene eskadrile.

Detalji se ne preciziraju, navodi se da je “Francuska spremna povećati razvoj aktivnosti daljnje aeronautičke podrške visoke vrijednosti na industrijskoj razini u Hrvatskoj u vezi s avionima Rafale”.

Iz toga se može zaključiti da je otvoren put i k industrijskoj suradnji u ovoj avioindustriji. Predviđa se suradnja malih i srednjih, te velikih tvrtki i sveučilišta i sudjelovanje u industrijskim konzorcijima koji se financiraju iz proračuna EU.

Važnost prepoznavanja
Francusko-hrvatski vanjskotrgovinski odnosi iz godine u godinu bilježe porast, a Sporazumom se potrebnim navodi veću važnost u povećanju prepoznavanja gospodarstava i ulaganja.

Dugoročno će tomu pridonijeti međusobna suradnja u obrazovanju i stipendiranju, a kratkoročno će temelji za jače povezivanje biti Nacionalni planovi za oporavak i otpornost temeljeni na zelenoj i digitalnoj tranziciji, kao i višegodišnji financijski okvir EU.

Osim povezivanja na konkretnim projektima, Francuska nudi i podršku razvoju tehnoloških parkova i ekosustava novoosnovanih poduzeća u Hrvatskoj, te će prenijeti svoja najbolja iskustva u podršci startup i rastućim poduzećima.

Uz iskustvo na infrastrukturnim projektima, te automobilskoj industriji, poseban prostor otvara se u gospodarenju otpadom, upravljanju vodama, zelenoj energiji i digitalizaciji.

Dvije zemlje suradnju namjeravaju unaprijediti i na turističkom planu, i to prvenstveno u traženju modela kako pobjeći od masovnog turizma.

Francuska je svjetska turistička destinacija broj jedan, na godišnjoj razini posjeti je najviše turista, dok je Hrvatska europska zemlja koja po glavi stanovnika primi najviše turista.

Stoga se pitanje održivog turizma nameće sve više, a sudeći prema Sporazumu o partnerstvu put kojim će tražiti izlaz biti će kulturni turizam i zajednički programi arheoloških istraživanja.

Struja iz fuzije
Govori se o suradnji putem ITER-a (međunarodnog eksperimentalnog termonuklearnog reaktora), gradnji eksperimentalnog nuklearnog reaktora, najveće investicije u znanosti u kojoj sudjeluju sve zemlje svijeta, a “domaćin” joj je Francuska.

Dobivanje električne energije iz energije fuzije u Francuskoj vide kao prioritetni cilj za osiguravanje neugljičnih izvora energije i održivog razvoja.

Ovaj sporazum ne donosi, dakle, pojedinačne projekte s konkretnim sudionicima, nego okvir budućeg partnerstva, a iz njega će se naknadno donositi trogodišnji akcijski planovi.

Ovo nije i prvo strateško partnerstvo Hrvatske i Francuske, sličan sporazum potpisale su, podsjećamo i 2010., no s nabavom Rafalea, ali i statusom članice EU, Hrvatska sada dobiva veću pažnju.

To korespondira i s informacijama koje su s terena dolazile prije samog potpisivanja Sporazuma o partnerstvu, a koje su govorile da su Francuzi aktivni i obilaze industrijske proizvođače u Hrvatskoj i skeniraju situaciju.