Do polovice studenoga Ministarstvu poljoprivrede čeka od gradova i općina na čijem području su državna zemljišta dana u zakup ili koncesiju zahtjeve za sklapanje aneksa ugovora kako bi se provela revalorizacija postojećih ugovora za korištenje državnog zemljišta. Nju je omogućio pravilnik koji je upravo stupio na snagu, a sklapanje novih uvjeta ugovora s tvrtkama i poljoprivrednicima Ministarstvo poljoprivrede zaključivat će u roku od četiri mjeseca nakon što dobije svu potrebnu dokumentaciju. To znači da će se nove cijene zakupa ili naknade za državne hektare zemljišta uglavnom plaćati početkom iduće godine.

Bunt načelnika

Novi model obračuna koji je i rezultat bunta načelnika slavonskih i baranjskih općina koji su se protivili sklapanju aneksa za Agrokorove ugovore i prijenos na Fortenova grupu, tvrdeći da veliki koncern ima iznimno niske cijene zakupa, posebice u odnosu na cijene koje plaćaju OPG-i i poljoprivredni obrti. Po najavi ministra Tomislava Tolušića, ta će se razlika ukinuti novim, pravednijim režimom izjednačavanja zakupnina.

Prve procjene Ministarstva poljoprivrede ukazuju kako će pojedine općine pravilnikom osjetno povećati prihodi, prvenstveno od koncesijskih ugovora za koje se očekuje porast, dok će s osnova zakupa prihodi pasti ili ostati na približno jednakoj razini.

No, detaljnijih informacija o financijskom učinku revalorizacije ugovora na lokalne i državne financije još nema. Po službenim podacima Ministarstva poljoprivrede pod koncesijama je 57.763 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta za koje se godišnje plati 23,9 milijuna kuna zakupnine, a pod dugogodišnjim zakupom je 17886 hektara od kojih se ubere 20,3 milijuna kuna. Što se koncesijskih ugovora tiče, u Ministarstvu navode kako ih ima ukupno 119, a dugogodišnjih 87.

Najveći koncesionar u Hrvatskoj Fortenova grupa, koja obrađuje više od 32 tisuće hektara zemljišta, Poslovnom dnevniku dala je procjene da će njezine tvrtke s novim pravilnikom korištenje državnog zemljišta godišnje plaćati 24 posto više nego dosad.

Međutim, ukupno gledajući revalorizacija ugovora neće svim lokalcima donijeti vidno podebljanje proračuna, jer će dobrom dijelu lokalnih vlasti u kojima su ugovarani dugoročni zakupi nakon izmjena ugovora ostati najvećim dijelom nepromijenjeni prihodi ili će biti i nešto “tanji”.

Slabe točke

Slabom točkom po dobrom poznavatelju prilika Matiji Brlošiću, dopredsjedniku Hrvatske poljoprivredne komore, moglo bi se pokazati to što veći dio zemljišta u zakupu nije temeljem provedenih javnih natječaja, već je u privremenom zakupu. Pravilnik se, naime, odnosi na ugovore zaključene temeljem provedenih natječaja do proljeća 2018. kada je stupio na snagu novi zakon o poljoprivredi. Za Brlošića je sporno i što nije jasno utvrđeno kako će se utvrđivati cijene za daljnje javne natječaje. Jer, pojašnjava, zakon o poljoprivrednom zemljištu predviđa da se natjecanje može odvijati do duplo veće cijene od postavljene početne vrijednosti, što pretpostavlja da oni koji ponude više odmah trebaju biti obuhvaćeni revalorizacijom. Pravilnik nije definirao ni revalorizaciju za buduće javne natječaje, što je po Brlošiću također važno zna li se da je veći dio zemljišta na korištenju temeljem privremenih ugovora.

“Otvorit će se niz pravnih pitanja, pa vjerojatno i tužbi, jer postavlja se pitanje čemu dugogodišnji ugovori s ugovorenom cijenom ako se ona nakon određenog vremena mijenja i za 100 posto, ističe Brlošić, koji podržava zakonom i postojećim ugovorima predviđenu potrebu korekcija koja se veže uz godišnji indeks potrošačkih cijena, čiji rast ili pad veći od 103,0 prati cijena zakupa i koncesije.