Zastupnik IDS-a Valter Flego kao jedini hrvatski član Odbora za promet i turizam svoj će rad do kraja ovog briselskog mandata usmjeriti u jačanje sigurnosti na hrvatskim cestama u okviru novih europskih zakona, koji će stupiti na snagu kroz sljedeće dvije godine.

Kad je riječ o prometu i europskoj TEN-t mreži, uvjerljivo ste najaktivniji hrvatski europarlamentarac. Svoj ste prvi mandat u znatnoj mjeri posvetili upravo temama prometne infrastrukture i sigurnosti na hrvatskim prometnicama. Vjerujem da ste itekako zadovoljni učinjenim.
Sretan sam i zadovoljan! Jasno da uvijek može bolje, to je moja životna mantra, međutim, konkretni rezultati su tu. U travnju su usvojeni svi moji prometni prijedlozi, što znači da će Hrvatska konačno i zasluženo biti na 4 europska prometna pravca te cestom i željeznicom povezana sa Slovenijom i Italijom.

Na raspolaganju ćemo imati dodatnih 26 milijardi eura iz europskog fonda za povezivanje Europe, konačno ćemo oživjeti desetljećima zapuštene hrvatske i istarske željeznice. To je zaista velika stvar na koju sam izuzetno ponosan! No, tu priča naravno ne staje, a posla ima koliko nas volja. Kao što ste istaknuli, trenutno sam maksimalno posvećen jačanju sigurnosti na hrvatskim cestama. Trenutna je statistika nažalost poražavajuća i to moramo mijenjati.

Hrvatska je unutar Europske unije predvodnik po smrtnosti na cestama. Uz Rumunjsku, Bugarsku i Latviju imamo gotovo dvostruko više stradalih od europskog prosjeka. Poražavajući je i podatak Ravnateljstva policije od prošloga tjedna. 2022. u nadzoru prometa na području RH utvrđeno je čak 36.259 prekršaja zbog vožnje pod utjecajem alkohola i opojnih droga. Dakle, osim što imamo loše ceste, imamo i neodgovorne vozače?
Zapuštene, stare, nekvalitetne ceste u lošem stanju te zastarjeli vozni park u kombinaciji s generalnim zanemarivanjem prometne politike u RH rezultiraju takvom poražavajućom statistikom. Neki se pomaci vide – u zadnjih 30 godina smanjili smo stopu stradavanja za 30% – ali to je i dalje ispod europskog prosjeka te kilometrima daleko od primjerice skandinavskih zemalja, koje su predvodnice sigurne vožnje.

Najsigurnije zemlje s najmanje umrlih su Švedska s 18 i Danska s 23. Kada govorimo o Hrvatskoj, mi smo dio zajednice istočnih zemalja s gotovo dvostruko većim brojem umrlih od EU prosjeka. Uz sve to, problem su i prebrza vožnja i vožnja pod utjecajem alkohola. To su vrlo ružni i nevjerojatno opasni trendovi koji vladaju našim cestama. Zabrinjavajući su i podaci koji se odnose na naše mlade vozače, na što sam kao otac dvojice mladih vozača posebno osjetljiv.

Mladi vozači čine oko 8% ukupnog broja vozača, ali sudjeluju u oko 16% prometnih nesreća te su u prošloj godini vozači između 25 i 29 godina skrivili najviše nesreća sa smrtnim ishodom. Cilj da se od 2010. do 2020. broj smrtnih slučajeva u EU smanji za 50% nije se ostvario. Takav trend izazvao je vapaj država članica za jačim zakonskim okvirom.

Ako mene pitate, ova je tema predugo bila izvan fokusa europskih donositelja odluka, jer zaista ne vidim što bi moglo biti važnije od toga. Ljudski životi su svakodnevno u pitanju i jasno da ću dat svoj maksimalan doprinos kako bismo osnažili i poboljšali zakonodavstvo koje se tiče sigurnosti na cestama.

Možete li nam reći konkretno o čemu je riječ, što je to “vizija nula” o kojoj često slušamo u medijima i koje promjene možemo očekivati u skorije vrijeme?
Početkom godine Europska je komisija po prvi put u povijesti predložila novi paket zakonodavnih mjera koji bi trebao pomoći ostvariti cilj o tzv. “viziji nula” na europskim cestama. To je plan kojim bi Europa trebala postati prvi kontinent na svijetu do 2050. bez smrtno stradalih na cestama! Vrlo ambiciozan cilj, posebice pogledamo li stanje na cestama u Hrvatskoj danas, i zato je jasno da nam je potrebno zajedničko zakonodavstvo!

Komisija predlaže tri Direktive: o vozačkim dozvolama, o trajnom oduzimanju vozačke dozvole i prekograničnoj razmjeni podataka o prekršajima u prometu unutar Unije. Njima će se definirati novi uvjeti o posjedovanju vozačkih dozvola i polaganju mladih. Fokus će biti educirati mlade za veću svjesnost i brigu za druge u vožnji.

Komisija predlaže i spuštanje dobre granice za polaganje vozačke dozvole s 18 na 17 godina. Za mlade vozače vrijedio bi probni rok od dvije godine bez prekršaja i nulta tolerancija na alkohol i prebrzu vožnju. Također, teški prekršaji bit će jasno definirani na europskoj razini, po prvi put u povijesti.

No, veliku odgovornost snosi i Vlada RH, s obzirom na stanje lokalnih i regionalnih prometnica te starosti našeg voznog parka. Zato uz velika ulaganja u prometnu infrastrukturu, očekujem i značajno smanjenje posebnog poreza na motorna vozila, kako bi naši građani bili u mogućnosti kupiti novi automobil.

Za kraj, kako planirate uskladiti nacionalne sustave 27 zemalja članica te osigurati da se ista pravila primjenjuju unutar cijele EU?
Direktivom o prekograničnoj razmjeni podataka te Europskim registrom o prekršajima u prometu. Donošenje novih pravila na europskoj razini mora biti europski i nacionalni prioritet svih članica. Neka pravila stara su više od dvadeset godina. Ne postoje zajedničke mjere, pa gotovo 40% prekršaja prođe nekažnjeno.

Novim pravilima počinitelji težih prekršaja, koji su u jednoj zemlji članici izgubili vozačku dozvolu više neće moći otići u drugu zemlju i tamo polagati. Oduzimanje vozačke dozvole u Hrvatskoj, automatski će značiti oduzimanje vozačke dozvole u svih ostalih 26 zemalja članica. Zato moramo uskladiti nacionalne sisteme bodovanja kad je riječ o gubitku vozačkih dozvola.

Kako bi osigurali da se ista pravila primjenjuju unutar cijele EU, Europska komisija svojom Direktivom o prekograničnoj razmjeni podataka ide upravo u tom smjeru. Međutim, s obzirom da govorimo o 27 zemalja članica i 27 nacionalnih policijskih sustava, moji prijedlozi amandmana na Direktivu će ići u smjeru oblikovanja jedinstvenog Europskog registra o prekršajima u prometu.

Pa ako ste se nepravilno parkirali u Belgiji ili Italiji, vozili prebrzo na njemačkoj autocesti svoj “grijeh” možete provjeriti u Europskom registru prekršaja! Time ćemo stati na kraj neplaćanju kazni, ali i kaznama koje stižu nakon desetak godina, a ljudi ne znaju što moraju platiti i kome se obratiti u takvom slučaju. Transparentnost, dostupnost i odgovornost je po meni ključ ako želimo smanjiti broj žrtava na europskim cestama, ali i dati primjer mladim ljudima.

* Sadržaj omogućio ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj