Vlasnici Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u petak su u Zagrebu i službeno potvrdili svoju odluku da odvoje dodatnih deset milijardi eura za financiranje novog poslovnog plana te banke. Kako je izjavila Christine Lagarde, francuska ministrica financija koja predsjeda EBRD-ovom Godišnjom skupštinom, odluka Vijeća Guvernera temeljena je na analizi koja je napravljena nakon što su iz EBRD-a zatražili dodatna sredstva za nastavak financiranja projekata u državama srednje i istočne Europe te Azije. U Vijeću Guvernera EBRD-a koje svoju Godišnju skupštinu ovih dana održava u Zagrebu sjede predstavnici šezdesetak država i institucija vlasnika Banke.

Lagarde je objasnila da će se novi plan EBRD-a financirati i na dosad neviđeni način za međunarodnu financijsku instituciju. Devet milijardi eura trebao bi biti takozvani ‘opozivi kapital’ koji će se moći povući ako više neće biti potreban. Ostatak od milijarde eura će se, pak, nalaziti u rezervama. Isto tako, EBRD će uvesti novi sustav koji će kontinuirano pratiti i revidirati potrebe za kapitalom. Na taj način, objasnila je Lagarde, trebala bi se ubrzati optimizacija upotrebe kapitala. Europska banka za obnovu i razvoj dobila je krizom i recesijom novi ‘razlog za život’. Prije 2008. godine tamo se već razmišljalo na koji način će se banka povlačiti iz država kojima više nije potrebna. No, globalna recesija izazvana financijskom krizom u SAD-u umnogome je promijenila prioritete banke. Osnovno načelo EBRD-a pri njegovom osnivanju prije dvadesetak godina bilo je financiranje projekata koji će planskim ekonomijama olakšati tranziciju na tržišno gospodarstvo. Prijašnji predsjednik EBRD-a Jean Lemierre, a još više sadašnji Thomas Mirow u krizi su uočili priliku. Politika banke brzo je prilagođena na financiranje projekata koji će državama u razvoju pomoći u smanjivanju i saniranju posljedica ekonomske krize. Slijedom toga banka je uspjela svoje poslovanje lani podići na rekordnu razinu. Investirano je čak 7,9 milijardi eura što je 60 posto više nego 2008. godine. Banka je ‘oživjela’ svoje poslovanje u regiji središnje Eurpe te počela poslovati i u Turskoj.Mirow je u petak najavio i nove smjernice kojima će se EBRD voditi u financiranju budućih projekata. Uz daljnju čvrstku podršku bankama i financijskim institucijama, EBRD će se zalagati za razvoj lokalnih tržišta novca i kapitala, odnosno promociji lokalnih valuta. U industrijskom sektoru banka će se više posvetiti financiranju infrastrukture i projekata obnovljive energije te energetske efikasnosti. Na taj način želi dati svoj doprinost reduciranju klimatskih promjena.

“Regija u kojoj posluje EBRD kasni u oporavku” za ostatkom svijeta, upozorio je Mirow. “Očekujemo da će ekonomske okolnosti u idućem razdoblju ostati volatilne”, dodao je, “i to ne samo zbog fiskalnih problema izazvanih krizom”. Ključnim bolnim točkama koje je razotkrila kriza tek se treba posvetiti, upozoravaju u EBRD-u, a to će biti posebno teško uz smanjene fiskalne mogućnosti. Predsjednik Mirow naglasio je kako usprkos krizi i recesiji kvaliteta bančinih plasmana ostaje i dalje snažna. Iako je vrijednost vlasničkih ulaganja znatno smanjena zbog padova na tržištima kapitala, udio problematičnih krediti ostaje na “neobično” niskoj razini manjoj od 2,5 posto, istaknuo je on. Banka je lani pojačala i investicije u najnerazvijenije države u regiji u kojoj posluje. U tzv. Države Rane Tranzicije plasirano je 477 milijuna eura kroz 83 projekta, dok je u državama Zapadnog Balkana financiran 51 projekt sa 727 milijuna eura. Francuska ministrica financija osvrnula se u Zagrebu i na nedavno odobreni paket pomoći Grčkoj. Novi sustav podrške državama u problemima i dalje će se razvijati idućih tjedana, najavila je Lagarde. Kazala je kako se u Europi može očekivati daljnje jačanje financijske regulacije. Problemi s javnim financijama u državama južne Europe stvorili su “samoispunjujuću spiralu nepovjerenja” istaknula je Lagarde zbog čega su države eurozone bile primorane donijeti dosad neviđeni paket pomoći. “Još se uvijek nisu razmaknuli svi oblaci”, dodala je ona aludirajući na još uvijek upitan ekonomski oporavak zapadne Europe koji je ključan i za istočnu Europu kojoj je Zapad glavni trgovinski partner.

Novi plan EBRD-a

Regija treba jak, ali održiv i manje volatilan ekonomski razvoj, a za to je potrebno:
spriječiti povratak makroekonomskih i financijskih neravnoteža – velike deficite tekućeg računa i neodrživ kreditni bum
razviti lokalna tržišta kapitala kako bi se prevladala ovisnost o zaduživanju u stranoj valuti i ohrabrilo domaću štednju
efikasne politike konkurentnosti i smanjenje barijera za stvaranje i rast malih i srednjih pdouzeća
bolje obrazovanje
konkurentni troškovi radne snage
infrastrukturne politike koje promoviraju regionalnu integraciju