Ministar državne imovine Goran Marić u tišini dovršava novu petogodišnju strategiju i novi zakon o upravljanju državnom imovinom, međutim, plan upravljanja imovinom za ovu godinu, koji je trebao biti usvojen u Vladi i prije donošenja državnog proračuna za 2017., još nije službeno usvojen.

Prijedlog koji ga je dočekao spreman prošao je proceduru javne rasprave, no iz Ministarstva pojašnjavaju da plan još prolazi "ažuriranje novonastalim okolnostima".  Slična situacija, inače, bila je i prošle godine, kada zbog političkih okolnosti Vlada nije usvojila plan upravljanja imovinom za 2016. kojeg je izradio Marićev prethodnik Tomislav Boban, šef DUUDI-ja i današnji državni tajnik u Ministarstvu državne imovine. I Marić i Boban tako imovinom upravljaju držeći se strateških trogodišnjih planova.  

A kako su njegovi prethodnici upravljali državnim portfeljem u prošloj godini Marić je upravo podnio izvješće ministarstvima financija, te regionalnog razvoja i EU fondova.  Marićeva analiza ostvarenja ciljeva i reformskih mjera postavljenih revidiranim strateškim planom DUUDI-ja za razdoblje od 2016. do 2018., pokazala je da velik dio važnih predviđenih zadataka nije ispunjen. Konkretno, najbolji rezultati postignuti su u dugo vremena zapuštenom dijelu državnog portfelja – sektoru nekretnina. Ispunjeni su svi zacrtani ciljevi u usklađivanju zemljišnih knjiga i katastarskih podataka za državne nekretnine do stavljanja u funkciju za kulturne, obrazovne i socijalne potrebe, a slabom točkom, kaže se u izvješću, uočen je manjak zaposlenika, znanja i stručnosti.

Isti taj nedostatak navodi se i u objašnjenju podbačaja u ostvarenju planirane aktivacije 500 milijuna eura kapitala iz državne imovine u korist smanjenja duga.  Tom cilju u ovoj godini, prema Marićevom raportu, pridonijet će nova zakonska regulativa koja će pojednostaviti i ubrzati prodaju stanova i drugih nekretnina, a koju se još uvijek priprema.

Novi zakon o upravljanju imovinom čije je donošenje predviđeno do konca lipnja, trebao bi rezultirati i bržom privatizacijom preostalih udjela u poduzećima, kao i, nadaju se u Ministarstvu, boljim prihodima od prodaje, čiji je ukupan lanjski rezultat bio 799 milijuna kuna.  Podbačajem se prema izvješću može smatrati kadroviranje i definiranje srednjoročnih ciljeva u državnim poduzećima. Tijekom prošle godine, zbog političkih promjena, nije došlo do predviđenog angažmana vanjskih konzultanata koji bi proveli analizu politika pojedinih poduzeća, a nije realiziran niti jedan javni natječaj za menadžerske kadrove. Tek su bili pokrenuti postupci za HŽ Infrastrukturu, HAC, Odašiljače i veze, te HP.