Novi Zakon o socijalnoj skrbi unijeti će najveće novosti u područja novčanih naknada i socijalnih usluga, najavila je na današnjem predstavljanju prijedloga zakona ministrica socijalne skrbi i mladih Milanka Opačić.

"Želimo uvesti više reda u sustav socijalne skrbi – pomoći kome najviše treba, a spriječiti zlouporabe", kazala je Opačić na okruglom stolu u Ministarstvu socijalne skrbi i mladih, kojem su nazočili brojni socijalni radnici i ravnatelji socijalnih centara i ustanova. Izrazila je uvjerenje da će do 1. siječnja 2014., kada zakon stupa na snagu, biti održana kvalitetna javna rasprava s dodatnim prijedlozima i poboljšanjima.

Opačić je navela podatak da je u polovici Centara za socijalnu skrb, u kojima je provedena revizija, utvrđeno 2.500 korisnika koji su zloupotrebljavali sustav primajući naknade, a da to nisu trebali, pa su iz sustava morali izaći.

To bi moglo na godišnjoj razini donijeti uštede od 34 milijuna kuna koje će se najvjerojatnije upotrijebiti za socijalne naknade, gdje se već sada bilježi manjak od 87 milijuna kuna.

Ministrica je napomenula da novi prijedlog zakona jasno definira imovinski cenzus, pa tako uzima u obzir sva raspoloživa sredstava koje pojedinci imaju – vlastitu štednju, dionice, količinu imovine i slično, što dosad nije bio slučaj.

Naglasila je da će država kroz zajamčenu minimalnu naknadu, čiji je ukupni maksimalni iznos po obitelji 2.900 kuna, ponajprije pomoći samohranim roditeljima i onima bez djece koji mogu najlakše odsklizati u siromaštvo, a ubuduće će primati najveći iznos naknade.

Upozorila je kako dosad nisu bili uređeni standardi niti na području socijalnih usluga pa je, primjerice, pomoć u kući bila ugovarana s jedinicama lokalne samouprave koje su proizvoljno određivale pokrivanje te usluge od 10 do 30 posto.

"Tu ostaje isti cenzus, ali s drugačijim pravilima igre", kazala je Opačić i dodala kako će se za neke socijalne usluge dodjeljivati koncesije na javnom natječaju.

Predlagači su mislili i na struku pa su u prijedlog ugradili uvjete napredovanja za socijalne radnike i druge.

"Kad osoba jednom uđe u sustav socijalne skrbi, teško iz njega izađe i može u njemu ostati zauvijek. Sada ćemo 'prisiliti' ljude da se aktiviraju na tržištu rada, a socijalna naknada neće im se ukinuti automatski već se uvode poticaji za rad", ustvrdila je načelnica Sektora za socijalnu skrb Ana Butković.

Naglasila je da korisnik naknade više neće moći biti onaj koji ne da suglasnost na uvid u devizne i druge račune jer, ističe Butković, apsurdno je da netko s ušteđevinom bude korisnik socijalne pomoći.

Pojasnila je da će zajamčena minimalna naknada odsad sadržavati pomoć za uzdržavanje, potporu za obrazovanje, troškove energenata i produženu novčanu naknadu (na Zavodu za zapošljavanje). Dosad je bilo devet novčanih naknada koje se sažimaju u četiri, pa je tako primjerice dodatak za pomoć i njegu u kući spojen s osobnom invalidninom i naknadom do zaposlenja u novo pravo – inkluzivni dodatak.

Iz Ministarstva socijalne skrbi i mladih poručuju da su nastojali biti maksimalno socijalno osjetljivi, ali naglašavaju da više neće biti preklapanja istih ili sličnih naknada s drugim ministarstvima ili državnim i lokalnim tijelima.