Ministarstvo socijalne politike i mladih uputilo je danas u javnu raspravu novi zakon o privremenom uzdržavanju koji bi neodgovorne roditelje trebao spriječiti da ne plaćaju alimentaciju.

Sankcije za neplaćanje alimentacije do sada su regulirane s dva članka u Obiteljskom zakonu, a Ministarstvo socijalne politike i mladih novim zakonom uz ostalo predlaže da se prepolovi vrijeme, odnosno odredi da dijete alimentaciju može čekati do tri mjeseca.

Nakon toga privremenim uzdržavanjem se uključuje država, a naposlijetku bi se neodgovornim roditeljima, dužnicima za alimentaciju, slala ovrha na iznos duga, uvećanog za kamate.

Centar za socijalnu skrb će, nakon što ga roditelj koji živi s djetetom obavijestiti da onaj drugi ne plaća alimentaciju, pokrenuti privremeno uzdržavanje. Roditelj koji živi s djetetom obvezan je pokrenuti i postupak na sudu.

Pozdravljamo sve što vodi boljitku djece i roditelja, izjavila je Hini predsjednica Udruge B.a.b.e. Sanja Sarnavka, ali skeptične smo u vezi primjene zakona. I dosad su postojale odredbe o sankcioniranju roditelja koji ne plaćaju alimentaciju, no neki su ih plaćali povremeno a neki uopće nisu, pa nikome ništa.

Navodeći kako se u ministarstvima hvale s kompjuteriziranim evidencijama zahvaljujući kojima vozači više neće moći registrirati auto ako nisu platili parkirne kazne ili druge prometne prekršaje, Sarnavka ističe da bi sličan model trebalo primjeniti i kada je riječ o neplaćanju alimentacije.

Skraćivanje roka na tri mjeseca svakako je pozitivan korak i to će samohranim roditeljima puno značiti, izjavila je Hini predsjednica Udruge samohranih roditelja "Let" Iva Jovović. Dosad su pojedini roditelji znali biti i po godinu dana bez ijedne kune, što ih je dovodilo do financijskoga sloma, istaknula je Jovović i najavila da će se udruga uključiti u javnu raspravu sa svojim prijedlozima.

Po nekim procjenama, kaže Jovović, u Hrvatskoj je oko 250.000 samohranih roditelja – onih koji su ostali bez svog partnera jer je umro, onih koji ga nikada ga nisu ni imali i dijete odgajaju sami, te onih koji su razvedeni, a kojih je najveći broj.

Po novom zakonskom prijedlogu, iznos privremenog uzdržavanja ostao bi kao i do sada, odnosno 50 posto od minimalnog iznosa potrebnog za mjesečno uzdržavanje djeteta, koji se određuje prema različitim dobnim skupinama.

Svake godine iznos osnovice za uzdržavanje određuje Ministarstvo socijalne politike i mladih, a u ovoj godini određen je u visini od 466 do 603 kune.

Nisu bili rijetki slučajevi da roditelji koji ne žive s djecom uplaćuju mjesečno umanjeni iznos kako bi spriječili sudske tužbe, no po novom bi se zakonu i takvima stalo na kraj.

Svake godine nadležni će centri poslati obvezniku dužniku rješenje koje je država uplatila za uzdržavanje njegova djeteta, i to s kamatama. To će biti i ovršna isprava na temelju koje će Državno odvjetništvo pokrenuti ovrhu.

Po važećem Obiteljskom zakonu takve je dužnike država utuživala svake tri godine.

Privremeno uzdržavanje do sada se osiguravalo maloljetnom djetetu ako roditelj svoju obvezu uzdržavanja nije izvršavao duže od 6 mjeseci neprekidno ili 6 mjeseci s prekidima u razdoblju od 7 mjeseci.