Hrvatski građani vrlo će brzo ponovno dobiti priliku da štednju raspoloživu za investiranje ulože u državni dug koji im nosi bolju kamatu od one na oročenja u bankama.

Prva prigoda za to bit će novo izdanje trezorskog zapisa – tzv. narodnog trezorca, ali do kraja prvog kvartala izgledna je i još jedna “narodna obveznica”.

Kraći rok, viši prinos
Kako doznajemo, ministar financija Marko Primorac danas bi trebao iznijeti više detalja o tome kada će krenuti ponuda upisa trezorskog zapisa te koji je ciljani iznos koji se namjerava prikupiti tim izdanjem. Realno je očekivati da će upis trezoraca biti upriličen do kraja mjeseca. Danas bismo mogli saznati i ciljani iznos, a vjerojatno i barem okvirne uvjete u pogledu kamate/prinosa.

Vezano uz ciljani iznos, u debitantskom izdanju “narodnog” TZ-a prihvaćena je ukupna iskazana potražnja građana, a realno je pretpostaviti da odstupanja od planirane veličine ubuduće ipak neće biti tako velika.

Podsjetimo, u studenom je kao ciljani iznos tog izdanja na rok od godinu dana za oba kruga upisa (drugi je bio za velike, tzv. kvalificirane investitore) bilo istaknuto 440 milijuna eura, a na kraju je izdanje iznosilo 1,13 milijardi. Samo građani (njih oko 37 tisuća) tada su iskazali potražnju za nešto više od milijardu eura jednogodišnjeg zapisa, pri čemu je za njih kamata bila unaprijed utvrđena na 3,75 posto.

Uz sadašnje stanje prinosa, i novi trezorski zapis mogao bi privući solidnu potražnju/N. Pavletić/PIXSELL

Provedba drugog kruga, za institucionalne igrače, podrazumijevala je aukcijski pristup te je kod njih dio potražnje rezan, prihvaćena je približno trećina (povoljnijih) ponuda, uz konačan prinos od 3,65 posto.

Prema trenutačnim razinama tržišnih prinosa, kod kraćih rokova oni su i dalje viši nego za dulje, a na godinu dana kreću se oko 3,9 posto. Usporedbe radi, na dvije godine trenutačno se vrte oko 3,2, a na 10-godišnji hrvatski državni dug su oko 3,3 posto.

Uz sadašnje stanje prinosa, i novi trezorski zapis mogao bi privući solidnu potražnju. Država pak mora voditi računa i o rasporedima dospijeća i strukturi ročnosti duga, a imajući u vidu da bi relativno brzo trebala uslijediti i još jedna runda ponude narodnih obveznica, ostaje vidjeti hoće li se Ministarstvo financija za građane ubuduće ograničiti maksimalni iznos uloga na primjerice 50 ili 100 tisuća eura. Mnoge zemlje koje su se s rastom kamata u financiranju odlučile (više) okrenuti svom stanovništvu, naime, imaju određenu i gornju granicu uloga.

Kako bilo, skora nova prilika za ostvarenje bolje nominalne zarade na državnom dugu u odnosu na kamate koje na oročenja nude banke trebala bi donijeti i iskorak u smislu kanala prodaje. Za razliku od prvog narodnog trezorca koji su mogli upisivati samo u mreži poslovnica Fine, za predstojeći bi, kako saznajemo, kupnja trebala biti moguća i online ili – iz fotelje.

Platforma spremna mjesecima
Navodno je vlastita platforma na kojoj u Ministarstvu financija rade već mjesecima spremna za provedbu upisa. Inače, Ministarstvo financija ove godine još nije izlazilo na tržište kapitala, iako je državi od početka godine već dospjelo oko 1,3 milijarde eura obvezničkog duga po međunarodnoj dolarskoj obveznici, a na naplatu je stiglo i oko pola milijarde eura kratkoročnog duga po trezorskim zapisima.

Tolike otplate bez paralelnih operacija zaduživanja moguće su bile zbog izdašnih proračunskih zaliha likvidnosti na računima kod banaka i HNB-a. No, to dijelom upućuje i na solidnu tekuću dinamiku proračunskih prihoda i obveza u odnosu na (manje povoljnu) sezonalnost koja je inače tipična za prve mjesece u godini.