Malo je što krojilo budućnost nekog hrvatskog kraja i toliko moćno raspirilo, ne samo njegov gospodarski, već i kompletan društveni procvat, kako je to učinio Čeh Tomáš Bat’a kad je na desnoj obali Dunava, “pedalj” od centra Vukovara, odlučio osnovati poduzeće Bata Borovo.

U osvit tridesetih godina prošlog stoljeća taj je manevar ne samo pokrenuo prvu industrijsku proizvodnju obuće na ovim prostorima, već je oko nje stasao jedan kompletan satelitski gradić.

A u njemu je maltene povijesnu ulogu odigrala jedna velebna građevina – golemi Radnički dom. Danas, 85 godina otkad je izgrađen u Borovu, nakon gorkih poglavlja ratne, nažalost i neslavne poslijeratne povijesti, Radnički dom opet dobiva priliku postati epicentrom obećavajućih vremena za vukovarski kraj.

Misija kontra ‘stigme’
Kroz dva mjeseca 7000 kvadrata tog objekta trebalo bi dobiti svoj finalni ‘roh-bau’ obris, prije nego, bude li sve po planu, početkom iduće akademske godine postanu dom za gotovo 1000 mladih koji će se u potpuno obnovljenom Batinom zdanju educirati za prvi “nastup” na tržištu rada.

Nastavak je to jedne od najvedrijih priča u novijoj vukovarskoj povijesti, one koja bi s vremenom napokon mogla staviti točku na zlokobne slutnje o izgubljenom gradu-slučaju.

Svim silama za takav rasplet navijaju u vukovarskom Veleučilištu Lavoslav Ružička (VEVU) koje se već naveliko priprema za preseljenje u nekadašnji Radnički dom u Borovu. Za ovu obrazovnu instituciju taj je projekt daleko više od same promjene adrese, jer ona ne donosi samo izdašniju kvadraturu, već šansu da ostvare svoju viziju o Vukovaru kao studentskom gradu budućnosti.

Ma koliko ta ambicija, koja je prerasla i u službeni moto VEVU-a, neupućenima na prvu može zazvučati poput tlapnje, treba znati da već danas, upravo zahvaljujući studijskim programima na ovom Veleučilištu, Vukovarom “šeće” gotovo tisuću mladih. I što je najvažnije, iz svih krajeva Hrvatske i regije. Ali i svijeta. Jer u Vukovaru su znanja stjecali i studenti iz Finske, Belgije, Gruzije, Ukrajine…

“Na Veleučilištu Lavoslav Ružička Vukovar razmišljamo ambiciozno, ali – uvjeren sam i održivo i ostvarivo, kad smo se odlučili ići smjerom koji bi nam u budućnosti mogao omogućiti da postanemo centar stručnih studija, ne samo regije već i Istočne Europe. A za tu misiju preseljenje u prostor nekadašnjeg Radničkog doma jedan je od presudnih koraka”, pojašnjava dekan Veleučilišta Lavoslav Ružička Željko Sudarić.

Suvremene tehnologije ustalile su se na VEVU-u pa dio kolegija anatomije studenti fizioterapije prate kroz virtualnu stvarnost/PD

VEVU kojem je na čelu ovaj veliki entuzijast danas je smješten u vukovarskoj palači Jirkovsky, a na njemu trenutno oko 950 studenata pohađa neki od tri studijska programa – fizioterapiju – za koju VEVU omogućava i specijalistički studij, te upravni i studij trgovine, a svi su, kaže dekan – u velikom broju popunjeni. No, Vukovar, uvjerava, želi, a i može daleko više. A tu se vraćamo na preseljenje u nekadašnji Radnički dom.

Presudna promjena adrese
“Na sadašnjoj lokaciji raspolažemo s oko 2300 kvadrata koji su izuzetno dobro opremljeni, ali su, s obzirom na velik interes studenata i naše ambicije, postali pomalo tijesni. No za projekt preseljenja Veleučilišta Lavoslav Ružička u nekadašnji Radnički dom u Borovu presudnija je činjenica da će nam njegovi, daleko veći prostorni kapaciteti omogućiti razvijanje novih studijskih programa, koje ne možete pokrenuti ne raspolažete li propisanom kvadraturom.

Upravo smo stoga, u suradnji s Gradom Vukovarom, Razvojnom agencijom Vukovar te Fondom za obnovu i razvoj Vukovara, a kroz Intervencijski plan Grada Vukovara, odlučili preseliti u Radnički dom koji je u tom trenutku bio i napušten i zapušten”, priča dekan, dodajući da projekt same obnove Radničkog doma mora biti završen u travnju.

Dekan Željko Sudarić/PD

Sve se razvija po planu, kašnjenja se ne očekuju, a kada sama obnova bude završena, bit će raspisan natječaj za opremanje budućeg Veleučilišta. Kad kompletna infrastruktura bude osigurana, a VEVU promijeni adresu, kreće realizacija ambiciozne vizije.

“Mi Vukovar doista vidimo kao studentski grad budućnosti i s tom mišlju kao vodiljom planiramo i dalje razvijati naše studijske programe, raditi na proširenju na specijalističke smjerove, ali u konačnici pokrenuti i nove studije”, kaže Sudarić i nastavlja otkrivati detalje.

Uzme li se u obzir pomama za IT stručnjacima na hrvatskom tržištu rada, koja godinama ne jenjava, najzvučniji je svakako plan pokretanje studija računarstva. Da na tome VEVU već “debelo” radi dokazuje i informacija da Veleučilište na tu temu u pregovorima s Financijskom agencijom i Tehničkim veleučilištem u Zagrebu.

FINA, naime, upravo u Vukovaru otvara novi razvojni centar, a kako je i sama “gladna” IT kadra, otvara se opcija da stipendira buduće vukovarske studente računarstva te im, osim prakse, zajamči i sigurno radno mjesto nakon završetka školovanja.

Znamo li da se FINA upravo upušta u kopletni “makeover” sustava plaća i, općenito, upravljanja ljudskim potencijalima upravo kako bi mogla privući mlade i obrazovane IT stručnjake, potencijal koji se otvara u Vukovaru ne čini se zanemarivim.

Danas već odlično uhodana suradnja s VEVU-a s Bolnicom Vukovar mogla bi se dodatno intenzivirati ostvari li se plan pokretanja studija sestrinstva na tom Veleučilištu, što je inicijativa na kojem se također intenzivno radi.

Osim toga, razmatra se i pokretanje studija primaljstva koji trenutno postoji samo u Rijeci i Splitu, pa je vodstvo VEVU-a kontaktirala Hrvatska komora primalja ne bi li se i mladima koji se žele baviti tim zanimanjem pružila prilika edukacije u gradu na Dunavu.

“Cilj je da Vukovar u budućnosti ima do 1500 studenata, što bi bio maksimum koji bi grad infrastrukturno mogao održivo prihvatiti. Ovaj grad apsolutno ima potencijala i mi ga želimo maksimalno iskoristiti i mladima pružiti priliku da steknu znanja i vještine koje će ih spremne dovesti na tržište rada”, kaže Željko Sudarić napominjući kako svi studijski programi VEVU-a, izuzev prvog semestra, studentima osiguravaju stručnu praksu.

A da Veleučilištu, koje nosi ime prvog hrvatskog nobelovca, itekako dobro polazi za rukom pripremiti svoje studente za prve karijerne korake dokazuje i to da, kako kaže dekan, VEVU vrlo usko surađuje s poslodavcima u ovom kraju, pa i šire.

Nekadašnji Batin Radnički dom u Borovu postat će nova adresa VEVU-a, moguće već iduće akademske godine/PD

Centar za razvoj karijera
“Kroz naš novoosnovani Centar za razvoj karijera formalizirali smo tu sponu između poslodavaca, Veleučilišta i studenata. Poduzetnici su nam već dali vrlo konkretne impute o tome kakav kadar im je potreban i takva suradnja ključna je za ono što nam je svima cilj – osigurati našim mladima radno mjesto po završetku studija, ali i barem dijelom riješiti problematiku velikog manjka stručnog kadra u Hrvatskoj”, kaže dekan Sudarić.

A da ono što priča nije tek teorija dokazuje i podatak da se dosad kao najplodonosniji suradnik VEVU-a pokazala kompanija Coca-Cola Hrvatska gdje se alumniji “Lavoslava Ružičke” vrlo često zapošljavaju, a i hrvatski djelatnici tog globalnog lidera često dolaze na obrazovanje u VEVU.

U svjetlu uspješnog pronalaska posla odmah po odlaska iz studentskih klupa izuzetno je uspješan studij fizioterapije. Dekan otkriva da njihovi studenti nakon studija sad već masovno nalaze poslove u sportskim klubovima diljem Hrvatske, pa su tako, primjerice, prvi fizioterapeuti u četiri kluba iz prve hrvatske nogometne lige upravo bivši studenti vukovarskog veleučilišta.

A dok njihovi prethodnici uspješno nalaze put do poslodavaca, sadašnji “stanari” palači Jirkovsky u svom studentskom životu u Vukovaru imaju atraktivne benefite koji se uklapaju u ideji o studentskom gradu budućnosti.

Suvremene tehnologije ustalile su se na VEVU-u pa tako, primjerice, dio kolegija anatomije studenti fizioterapije prate kroz virtualnu stvarnost koristeći pritom VR sustav. Veleučilište je svojim studentima omogućilo i korištenje e-bicikala kojima mnogi od njiih putuju na posao koji preko student servisa obavljaju u vukovarskim poduzećima.

Studentima iz drugih dijelova zemlje i inozemstva, a takvih je po statistici iz 2018. bilo oko 65 posto, nudi se smještaj u studentskom domu “Leopold” sa 108 ležajeva u 58 soba, i dvjema prilagođenim osobama s invaliditetom.

U domu koji je izgrađen s europskih 23 milijuna kuna sve su sobe opremljene klimatizacijskim uređajima, mini kuhinjom, televizorom, internetom, a svaka sadrži radni prostor i kupaonicu. Usto, a i sama zgrada doma na krovu ima internu solarnu elektranu, a Veleučilište ugovor s HEP-om za plasiranje viška proizvedene energije u javnu energetsku mrežu.