Nakon problema koji se dugo očituju u poslovanju s dubiozama koje se mjere gubicima u milijardama Uljanika, kao i njegovog 3. maja, dok još traje agonija i čekaju se Vladine odluke koje će odrediti smjer rješenja, novi problemi za hrvatsku brodogradnju čini se da pušu i iz Dalmacije.

Tamo se s poteškoćama u poslovanju suočava Brodotrogir, pa je ova tvrtka u vlasništvu poduzetnika Danka Končara koja je uz potpore države završila restrukturiranje odlučila rješenje potražiti u insolvencijskoj proceduri koja prethodi stečajnom postupku. I to sudeći po strogim zakonskim rokovima – 60 dana od blokade, u zadnji čas je tako posegnula za službenim zahtjevom za otvaranje postupka predstečajne nagodbe za maticu Brodotrogir d.d., što je razlika naspram  pulskog i riječkog škvera. 

Ovaj postupak ipak još nije otvoren, a kad će i kakvi su izgledi da ga dužnik dobije nezahvalno je prognozirati jer se uskoro očekuje sudska odluka. Predstečajni prijedlog podnesen je 8. ožujka, ali je ekspresno vraćen na dopunu Upravi Brodotrogira od strane splitskog Trgovačkog suda, i to zato što manjka potrebna dokumentacija u predmetu, a isprave koje su predane ne ispunjavaju sve zakonske pretpostavke koje se traže za odlučivanje. Predsjednik Uprave Brodotrogira Nenad Končar potvrdio nam je da će po nalogu suda postupiti, što znači da će se kompletirati dokumentacija, što znači da će dostaviti  plan restrukturiranja u roku od 15 dana. 

Na naš upit upućen Upravi vezano za pojašnjenja uključujući i stanje kod ovisnih društava, u pismenoj formi iz Brodotrogira navode da je cilj pokretanja predstečajnog postupka uređivanje pravnog položaja Brodotrogira i njegovog odnosa prema vjerovnicima i održavanja djelatnosti. Pojašnjavaju i još nekoliko razloga zbog kojih je predstečajni prijedlog  podnesen, a to su u prvom redu  neprekidna blokada Brodotrogira  počev od 8.siječnja, te što duže od 30 dana nisu uplaćeni doprinosi i porezi prema plaći koje radnicima pripadaju temeljem ugovora o radu, pravilnika o radu i kolektivnog ugovora.

U Brodotrogiru je zaposleno 84 radnika,  tvrtka ne obavlja brodograđevnu djelatnost, a ni remontnu djelatnost, odnosno  ne bavi se gradnjom brodova niti popravcima istih od 1999.  i samim time nije ugrožena niti gradnja brodova niti obavljanje popravaka  iz ugovorene knjige narudžbi. Brodotrogir se bavi isključivo uslužnim djelatnostima koje su zajedničke svim tvrtkama koje posluju unutar Grupe. U Brodotrogiru nema izloženosti države ni u kojem smislu, nema jamstava ni garancija", stoji u njihovu odgovoru. 

Brodotrogir je, međutim, prošao kroz organizacijsku transformaciju, pa je za brodograđevnu djelatnost glavno pitanje imaju li i njegove tvrtke slične probleme s likvidnošću, odnosno s blokadom računa. Prema našim informacijama time su ipak trenutno tangirani i pojedini vitalni dijelovi za proizvodnu djelatnost ove grupacije. Navodno su s opterećenjem računa u 'crvenom' suočena i pojedina ovisna društva, a konkretnije ključno je što je posrijedi i subjekt u kojem se, sukladno programu restrukturiranja odobrenom od strane Europske komisije, odvija velik dio brodograđevne djelatnosti. To je tvrtka Hrvatska brodogradnja Trogir (HBT), a blokada je nesporna i vidljiva na portalu Poslovna Hrvatska. Prema sindikalnim izvorima zabrinutim za opstojnost ove industrije HBT zapošljava oko 350 ljudi, odnosno kažu da ih je još 700 ostalo u cijelom sustavu. 

Neslužbeno se doznaje da je i za HBT zatraženo otvaranje postupka predstečajne nagodbe. Pojašnjenja za taj dio poslovanja tek se očekuju, a razlog je što u kompaniji još čini se čekaju na finiširanje dogovora s vjerovnicima u pregovorima koji su aktualni. Zasad se plaće radnicima isplaćuju preko računa tvrtki koje posluju u ovom sustavu primjerice preko tvrtke Brodotrogir Cruise, pa je tako i plaća za siječanj navodno svima isplaćena, navode sindikalni izvori dodajući da je to bitna pretpostavka koju stečajni zakon traži za otvaranje predstečaja.

Problemi te tvrtke u vlasništvu Končara u održavanju likvidnosti krenuli su tijekom prošle godine, a kulminirali su kroz neurednu isplatu plaće, pa čak navodno i sa smanjenim iznosima. Dodatno, država je od njegova ulaska u Brodotrogir isplatila potporu u iznosu od 380 milijuna kuna, i po pravilima EU u narednih deset godina ne smije davati nove subvencije.

A kad je na dnevnom redu bio taj program restrukturiranja po kojem je Brodotrogir preuzet, dogovor je bio da nema stečaja, nego da u slučaju problema slijedi – likvidacija. Što u tom slučaju znači predstečaj, trebat će pravnici procijeniti. Ipak, za sve navedene škverove vrijedi širi okvir u kojem iz dana u dan alternativna vrijednost upotrebe njihovih resursa – zemljišta, ljudi i rente, pomiče se na štetu brodogradnje i u korist drugih djelatnosti. Pitanje je samo mehanizama izlaska tih resursa i njihove alternativne upotrebe, i vremena. Brodogradnja je u strukturi industrije pala na 0,7 BDV, i postala beznačajna, a njezini multiplikativni učinci su radikalno smanjeni, i preko 20 posto njezine radne snage danas su nerezidenti.