Melanie Seier Larsen iz konzultantske kuće A.T. Kearney održala je izlaganje o globalnim trendovima u maloprodaji i njihovim implikacijama na Hrvatsku.

Nedavno objavljeni rezultati 10 najznačajnijih subjekata u domaćoj maloprodaji svjedoče o gotovo milijardu kuna većem prihodu u 2013. u odnosu na rezultate iz 2012. kao jedna od rijetkih poslovnih grana u Hrvatskoj koja bilježi rast prihoda, maloprodaja se može podičiti konstantnim unaprjeđenjem i praćenjem svjetskih trendova. Pokazala je to analiza koju je predstavila Seier Larsen na 11. Progressive konferenciji održanoj u Zagrebu 6. lipnja 2014.Seier Larsen definirala je ključne trendove u svjetskoj maloprodaji i dala svoj osvrt na stanje na domaćem tržištu:

Promjena potrošačkih navika
Povećanje broja samačkih domaćinstava, promjena spolnih uloga i ubrzan stil života intenzivirali su potražnju za "brzom i lakom" ponudom. Samačka će domaćinstava do 2020. u razvijenim zemljama dostići brojku od 254 milijuna, a već danas, npr. u SAD-u, čine četvrtinu ukupnog broja domaćinstava, mijenjajući tako ustaljene potrošačke navike. Potrošači se također prebacuju na grickalice te gotovu hranu i piće, kako one štede vrijeme i nude razne pogodnosti. Grickalice sada uključuju nutritivno bogate namirnice poput voća, cjelovitih žitarica i mlijeka. U razvijenim zemljama očevi preuzimaju ulogu osobe koja u većini slučajeva nabavlja namirnice što je dovelo do toga da neki dućani uvode tzv. "muške odjele" u kojima se nalaze hrana koja privlači muške potrošače. Sve više potrošača spremno je platiti više za visokokvalitetnu svježu hranu iz organske i održive proizvodnje, a raste i potražnja za tzv. etničkim namirnicama.Ovaj trend u Hrvatskoj se može prepoznati u uvođenju manjih pakiranja kako bi se zadovoljile potrebe samačkih domaćinstava, kao i jako dobroj ponudi bio proizvoda (Konzum, Mercator i Spar). Osim toga, maloprodajni centri sve češće uvode i e-trgovinu robe široke potrošnje (npr. koncept "click and collect" u Mercatoru).

Jačanje aktivizma
Sve je veći broj nevladinih organizacija koje se bave prehrambenom industrijom, a time jača i njihov utjecaj. Potrošači u razvijenim zemljama očekuju visoke ekološke i etičke standarde u proizvodnji hrane i uzgoju životinja te poštivanje prava radnika u industriji. Istovremeno, u Hrvatskoj su potrošači sve više zabrinuti oko prisutnosti GMO-ova u hrani, onečišćenja tla i vode te poremećaja u osjetljivom eko sustavu, među ostalim. Kategorija organskih proizvoda još uvijek nije uobičajeni izbor hrvatskih potrošača kako su njihove cijene 20 – 50% veće.

Stroža regulativa
Razvijene ekonomije nastavljaju ulagati u razvoj kvalitete i transparentnosti lanca od polja do stola. Jača regulativa kako bi se na globalnoj razini smanjio broj zdravstvenih poteškoća uzrokovanih hranom, a time smanjili i troškovi zdravstvene zaštite. Osim toga, na državnoj se razini sve više ulaže u promociju zdravog načina života – zdrava prehrana je prepoznata kao način smanjivanja budućih troškova zdravstvenog sustava. Trenutno više od 10% BDP-a razvijenih zemalja odlazi na troškove zdravstva; prema projekcijama za zemlje OECD-a taj će postotak narasti na 14% do 2020. Što se tiče Hrvatske, regulativa je čak i stroža od one u zemljama zapadne Europe.

Bolja suradnja u distribucijskom lancu
Činjenica kako sve manji broj kompanija ima potrebni kapital i resurse kako bi se uspješno nosio s izazovima nestalnog tržišta i sve strože regulative dovodi do konsolidacija i suradnje između proizvođača, dobavljača i maloprodaje. U Hrvatskoj je takva suradnja slaba ili ne postoji. Pa ipak, spomenuta konsolidacija je vidljiva u Agrokoru koji bi se zahvaljujući tome u budućnosti mogao uspješnije nositi s konkurencijom.

'Nova' konkurencija
Kako bi zadovoljila nove, netradicionalne potrebe potrošača, maloprodajna mjesta preuzimaju nove uloge, primjerice, nude svježe pripremljenu hranu za konzumaciju unutar dućana ili za van. Ovaj trend prepoznajemo u Hrvatskoj u velikim trgovačkim lancima poput Konzuma, Mercatora i Spara koje su time postali konkurencija restoranima. Nastavno na ove trendove, identificirano je 5 pobjedničkih operativnih modela za "novu" maloprodaju: Omjer cijene i kvalitete: Klasični modeli dobre kvalitete po prihvatljivoj cijeni nastavljaju predstavljati uspješan maloprodajni model. Pojednostavljenje i optimizacija proizvodnje proizvoda osiguravaju veću vrijednost za novac.Nova generacija dućana: Sadržajno je poželjan omjer potrebnih i "ugodnih" proizvoda sa širokim asortimanom svježe pripremljene hrane. Poseban naglasak je na nekoliko dnevnih izmjene djela ponude, na jutarnju, dnevnu i večernju obzirom na potrebe kupaca u tim dijelovima dana. Ponuda lanca trebala bi sadržavati i vlastitu premium, kao i inovativnu robnu marku.Svježa izvrsnost: Iznimno je važna široka ponuda visokokvalitetnih svježih lokalnih prehrambenih proizvoda. Isto tako, egzotični (etnički) proizvodi važan su dio ponude. Kupcu je poželjan organizacijski koncept tržnice s naglaskom na aranžiranje proizvoda. Zdravo i zeleno: Vrlo su važni i potpuno organski proizvodi, kako iz vlastitih robnih marki, ekskluzivnih, tako i specijaliziranih organskih brendova. Poželjni su proizvodi u rinfuzi ili ambalaže od recikliranih materijala.Pružanje iskustva: Kupcima je primamljiva jedinstveno prezentirana ponuda, poput koncepta "dućana u dućanu", integriranog kafića, različitih gastro, dječjih ili kozmetičkih kutaka. Kupce izrazito privlači ekskluzivna mogućnost degustacije i/ili konzumacije premium, gastro i egzotičnih proizvoda.Melanie Seier Larsen principalka je u međunarodnoj konzultantskoj kući AT Kearney, gdje uspješno djeluje od 2005. Specijalizirana je za projekte vezane za organizaciju i transformaciju te na projekte vezane uz industriju robe široke potrošnje, većinom na tržištima jugoistočne Europe.