Još do prije nekoliko mjeseci i međunarodna i domaća poslovna scena s velikim je zanimanjem iščekivala objave i izjave Europske središnje banke o odlukama vezanim uz monetarnu politiku, prije svega onih o ključnim kamatnim stopama kao glavnim alatom u spuštanju inflacije.

S obzirom na usporavanje inflacije i jasne signale slabljenja gospodarske aktivnosti eurozone, tržišta već neko vrijeme više spekuliraju o tome kad bi se ESB mogao odlučiti za spuštanje kamatnih stopa.

U svakom slučaju, sastanak Upravnog vijeća ESB-a za investitore je, barem u pogledu nemijenjanja ključnih kamatnjaka bio – predvidiv. Kako je i potvrđeno, one će do daljnjega ostati nepromijenjene: depozitna na 4 posto, za glavne operacije refinanciranja 4,50, a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 4,75 posto.

Fokus analitičara je, kao i uoči prethodnog zasjedanja početkom studenoga, više bio na suptilnim porukama vodstva ESB-a i signalima mogućeg tajminga početka spuštanja ključnih kamata. Očekivanja s tim u vezi trenutačno se uglavnom kreću između ožujka i lipnja. U pogledu retorike američki Fed je dan prije ESB-a očito premašio očekivanja.

Nakon njegova sastanka u srijedu Jerome Powel je izrazio zadovoljstvo silaznom putanjom inflacije bez snažnijeg porasta nezaposlenosti, a premda je napomenuto da je inflacija i dalje povišena te da će se pozorno pratiti gospodarski pokazatelji, dužnosnici Fed-a za 2024. su nagovijestili tri snižavanja kamatnih stopa (za 75 baznih bodova). To je rezultiralo snažnim rastom dioničkih tržišta i padom obvezničkih prinosa.

Iz Europske središnje banke, pak, nakon posljednjeg sastanka poručeno je kako se inflacija u proteklim mjesecima jest smanjila, ali i da će vjerojatno privremeno ponovno porasti u kratkoročnom razdoblju.

Christoph Schoefboeck podcrtava da je tijekom ciklusa podizanja kamatnih stopa ESB-a Hrvatska bila među zemljama u kojima je rast kamatnih stopa na kredite bio znatno blaži/L. Stanzl/PIXSELL

U najnovijim makroekonomskim projekcijama za europodručje se za 2024. predviđa daljnje postupno smanjivanje inflacije, uz približavanje ciljanih dva posto u 2025. Stručnjaci Eurosustava prosječnu stopu ukupne inflacije za ovu i iduću godinu sada projiciraju nešto niže nego prije dva mjeseca: ove godine “po novom” je vide na 5,4 posto, iduće na 2,7, dok bi se godinu poslije trebala svesti na 2,1 posto. Oko daljnjih odluka rečeno je da će se njima određivati “razine ključnih kamatnih stopa koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno”.

I ovaj put posebno su apostrofirana očekivanja za temeljnu inflaciju u europodručju. I ona usporava, ali domaći cjenovni pritisci i dalje su povećani, što se ponajprije pripisuje snažnom rastu jediničnih troškova rada.

Troškovi rada i u Hrvatskoj su varijabla koja se već neko vrijeme često naglašava u kontekstu temeljne inflacije. Njenom povišenoj razini pridonosi još uvijek visoka inflacija cijena usluga, pri čemu inflacijski pritisci umnogome proizlaze iz snažnog nominalnog rastas rasta plaća i solidne domaće potražnje.

Među najpovoljnijima
Sve u svemu, rast opće razine cijena kod nas je već duže vrijeme između 2 i 3 postotna boda viši od prosjeka europodručja. Prema preliminarnim podacima Eurostata, u studenom je godišnja inflacija (mjerena harmoniziranim indesom, HICP) u eurozoni usporila sa 2,9 na 2,4 posto, dok se kod nas s listopadskih 6,8 spustila na 5,5 posto. Na razini cijele godine prosječnu inflaciju (HICP) u Vladi i Europskoj komisiji vide na osam posto, odnosno nešto više od toga (nasuprot 5,4 posto koliko za europodručje sada predviđa ESB).

Na tom tragu su i prognoze koje je iznijela Erste banka. Njezin glavni ekonomist Alen Kovač rekao je kako se nakon 8 posto u ovoj godini iduće očekuje usporavanje inflacije na prosječnih oko 3,5 posto, što će “biti nešto iznad prosjeka eurozone, no ne bitno”.

Istodobno, i rast BDP-a vide iznad prosjeka eurozone – oko 2,5 posto realno i u 2023. i dogodine. Rast bi primarno trebao biti generiran od domaće potražnje, prije svega osobne potrošnje, a zatim i investicija, uz oslonac i na europske fondove, kaže.

Negativni rizici po rast proizlaze iz globalnog okruženja i geopolitičke situacije, kao i nepredvidljivosti gospodarskog rasta kada je riječ o Uniji, posebice u Njemačkoj koja je, uz ostalo, i jedan od ključnih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske.

Čelni čovjek Erste banke Christoph Schoefboeck podcrtao je pak da je tijekom ciklusa podizanja kamatnih stopa ESB-a Hrvatska bila među zemljama u kojima je rast kamatnih stopa na kredite bio znatno blaži, napose kod građana koji “nisu i neće” jače osjetiti efekte toga jer su im kamate na kredite u velikoj mjeri fiksirane.

Štoviše, dodaje, povijesno gledano su među najpovoljnijima, pa se tako u Hrvatskoj stambeni kredit danas može dobiti povoljnije no u Austriji ili Njemačkoj. Kad je riječ o sektoru poduzeća, naglasio je kako su unatoč rastu međunarodnih kamatnih stopa oni nastavili s ulaganjima u projekte te, za razliku od većeg dijela Europe, bančin korporativni sektor i u ovoj godini bilježi rast kreditiranja, mada više ne po dvoznamenkastim stopama kao lani.

Da se ne bi ‘ispuhalo’
Ističući kako je Hrvatska na većini ljestvica koje ocjenjuju poslovno okruženje u “najboljem slučaju prosječna”, pa bi i država tu trebala napraviti snažnije iskorake kako se postojeći pozitivni makroekonomski trendovi ne bi “ispuhali”, Schoefboeck je rekao i kako bi država trebala napraviti snažnije iskorake u unaprjeđenju poslovnog okruženja po čemu je Hrvatska na većini ljestvica koje to ocjenjuju u “najboljem slučaju prosječna”.