Od 134 tvrtke iz prehrambene industrije i sektora maloprodaje koje su u proljeće prošle godine, u mandatu dok je premijer bio Zoran Milanović, etiketirane kao vlasnici špekulativnih zaliha šećera, njih 72 dvije uskoro mogu očekivati novi obračun koji će im donijeti oprost plaćanja kazne za po dvije tone šećera, što konkretno iznosi smanjenje prvotnog troška za po 1000 eura.

Ovaj ‘milodar’ sadržan je u odluci Vlade RH donesenoj jučer na telefonskoj sjednici kroz dokument kilometarskog imena – Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o mjerama i naknadama za prekomjerne i špekulativne zalihe poljoprivrdenih i prehrambenih proizvoda i proizvoda iz sektora šećera.

Povlašten tretman

U dokumentu koji broji 15 stranica glavninu prostora zauzimaju brojne formule temeljem kojih će Ministarstvo financija, odnosno Carinska uprava ponovno pročešljati dokumentaciju tvrtki koje su lani odlukom Milanovićeve Vlade dospjele na listu srama uz tvrdnju da su u skladištima imale 37.138 tona špekulativnih zaliha šećera.

Ukoliko se sporna zaliha u zadanom roku ne izveze na treća tržišta kaznu u protuvrijednosti 18,5 milijuna eura Europskoj komisiji treba platiti Vlada RH iz proračuna ili temeljem kazni koje bi prikupila od tvrtki s liste. Milanovićeva Vlada je već krajem travnja 2015. godine, u roku kraćem od mjesec dana, (ne)očekivano povukla listu nakon što su prozvane tvrtke, mahom iz prehrambene industrije, ustvrdile da će podići sudske i ustavne tužbe jer je riječ o očitom propustu suradnika tadašnjeg ministra Tihomira Jakovine.

Rješenja za dvogodišnje bescarinske kvote Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i preferencijalne kvote Europske unije za uvoz šećera dobile su zakašnjelo pa su količine iskazane unutar jedne godine što je za rezultat dalo odluku Europske komisije o špekulativnim zalihama.

Povlačenjem odluke i neslanjem rješenja prozvanim tvrtkama Milanović je poduzetnicima lani uskratio mogućnost zaštite kroz žalbu. U međuvremenu su s Komisijom dogovorene čak tri odgode roka za plaćanje kazne, što Bruxelles nije odobrio nijednoj članici Europske unje. Prva je istekla lani u rujnu, duga ove godine u siječnju,a trećoj rok izlazi 31. srpnja.

S obzirom na to da je i Vlada premijera Oreškovića tek jučer usvojila odluku kojom dijelu tvrtki oprašta određene zalihe to bi ponovno u pitanje moglo dovesti poštivanje i trećeg roka jer, teško je povjerovati da bi Bruxelles još jednom mogao imati razumijevanja za hrvatske ‘šećerne’ nepodopštine te rok zadan za 31. srpanji pomaknuti i četvrti puta za još tri mjeseca.

Vlada je jučer telefonski usvojila izmjenu Uredbe međutim, novi obračun zaliha mogao bi potrajati najmanje dva-tri tjedna, a dok se tvrtkama potom izdaju i rješenja s novim količinama špekulativnih zaliha doći će i lipanj.

Tko će posegnuti za mjerama zaštite danas je nezahvalno procjenjivati, no nedvojbeno je da će biti onih koji će uložiti žalbu na dobiveno rješenje.

Birokrati iznad zakona

U ovoj trakavici valja podsjetiti da uvozu, ne samo šećera, prethode odluke o raspodjeli carinskih kvota koje su u nadležnosti Agencije za plaćanja u poljoprivredi, a ona je provedbeno tijelo Ministarstva poljoprivrede.
Šećer se uvozio temeljem odobrenih kvota što otvara pitanje kada će birokracija odgovarati za svoje postupke, a ne da ceh uvijek plaća gospodarstvo.