Hrvatska je spremna za energetsku tranziciju, no obnovljivi izvori energije (OIE) moraju imati značajniji udio domaće komponente, odnosno dodane vrijednosti za domaću industriju, rečeno je na panelu “Prilagodba domaćeg energetskog sektora” koji se održao u sklopu konferencije “Zeleni plan – Prilika za hrvatsko gospodarstvo”, a koji je u organizaciji Poslovnog dnevnika održan u ponedjeljak u Zagrebu.

Maja Pokrovac, direktorica udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske, ističe da je već danas značajan udio domaće komponente u OIE i da se on prosječno kreće od 40 do 60 posto.

“U Hrvatskoj su spremni projekti teški pet milijardi eura u OIE i samo se čekaju političke mjere koje će ih omogućiti. Imali smo prije nekoliko godina situaciju da je hrvatska Vlada gotovo ukinula sve nove investicije u OIE, a što se onda odrazilo i na financiranje i sve ostalo. Investicije se pripremaju, a u ovom segmentu je nužno povezivanje privatnog i javnog kapitala”, ocjenjuje Pokrovac.

Upozorava da smo zadnjih 10-ak godina u Hrvatskoj imali situaciju da je investitor u OIE bio jedino privatni sektor, sve do lani kad se jače uključio HEP.

Nužna je predvidljivost cijene

“Cijeli novi investicijski val u energetskoj tranziciji će obaviti poduzetništvo.Već sada smo svjedoci da se mnoge tvrtke odlučuju da, uz poticaje ili bez njih, ulaže u solare na vlastitim krovovima i za vlastite energetske potrebe. Poduzetničke zone sve više postaju i energetske zone gdje se proizvodi i struja”, kaže Pokrovac. Dodaje da Hrvatska ima idealnu priliku da ravnomjerno razvije sve oblike OIE s obzirom na regionalne prednosti – vjetar i sunce u Dalmaciji, a biomasa, geoplin i geotermal u Slavoniji. No, navodi, preduvjet za to je predvidljivost cijena energije da investitori znaju na čemu su i čemu se mogu nadati.

Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj, HGK naglašava da OIE same po sebi imaju manje smisla već da je to kompleksni sustav koji veže puno gospodarskih interesa, a što onda bude i pretočeno u konkretne strategije, bilo na nacionalnom bilo na EU planu.

“Energetska tranzicija ne obuhvaća samo energetiku već se ona događa i u svim ostalim sektorima, od industrije, transporta i financiranja. Stoga se tu postavlja pitanje koliko su svi u tom kolu spremni za tranziciju. Načelno su svi za energetsku tranziciju, no kad se dođe do konkretnog projekta, onda se javljaju problemi. Imamo mnogo “tehnoloških” tvrtki koje su još daleko od mogućnosti za energetsku tranziciju i kojima će trebati još mnogo vremena, a i novca, da dostignu te standarde”, kazala je Šćulac Domac. Dodaje da je prilagodba industrije energetskoj tranziciji, pogotovo one krupne, nužna, a za pomoć su tu i izdašni fondovi iz EU koji su upravo i primarno namijenjeni tome.

Hrvoje Glavaš, direktor strateškog poslovanja i javnih poslova naftne industrije Ina, ističe da je sama Ina u velikom investicijskom projektu koji će im omogućiti da posluju po postulatima Zelenog plana, a isto tako su i u pripremi značajnih programa obnovljivih izvora energije, posebice korištenja vodika, što će im dati i globalnu konkurentnost.

“Radi se o velikim projektima koji su skupi, a neki od njih još i nisu komercijalni, te će bez potpore države i EU to biti teško provedivo”, upozorava Glavaš.

Jako dobro prihvaćeni programi

Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, kaže da je generalno domaći energetski sektor spreman za energetsku tranziciju, a sve je popraćeno i zakonskom regulativom. “Nema ostvarivanja naših planova Zelene tranzicije bez EU fondova. Mi smo svjesni da su svi projekti OIE u Hrvatskoj spremni od strane investitora, no malo to znači ako sve to ne prati i, npr. spremnost elektroenergetskog sustava da sve te nove pogone OIE primi u mrežu i uravnoteži. Trenutačno naš elektroenergetski sustav može primiti sigurno 1000 novih MW snage OIE, a od 2026., do kad se planira niz investicija u taj sustav, i puno više”, ističe Milatić.

Tomislav Ilić, voditelj projekata energetske učinkovitosti u zgradarstvu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, naglašava da su sredstva Fonda ograničena i uvijek će biti onih koji neće moći doći do poticaja FZOEU-a.

“Ove godine smo objavili 21 javni poziv u vrijednosti oko 650 milijuna kuna. Radi se o projektima u mnogim poljima, od energetske učinkovitosti zgradarstva, OIE, pametni gradovi, čisti transport itd. Za sljedeći mjesec pripremamo i natječaj za kulturne projekte koji nisu toliko komercijalni. Činjenica je da su svi naši programi jako prihvaćeni i uvijek je odaziv na njih značajan”, kazao je Ilić.

Dodaje da promet čini četvrtinu ukupne potrošnje energije i tu više nema nazad jer je trend da se masovno prelazi na zelene tehnologije. No, upozorava da to ne može biti brzo i jeftino, preko noći, nego je to proces koji će potrajati, ali da to je put u jednom smjeru prema energetskoj tranziciji.