Europski parlament je na plenarnoj sjednici održanoj u utorak dao zeleno svjetlo za strategiju ‘Od polja do stola’. Riječ je o paketu dvadeset i sedam zakonskih prijedloga i politika koje će u sljedećih desetak godina mijenjati načine na koji se u EU proizvodi, prerađuje, kupuje i konzumira hrana.

Prema planu predviđeno je da 25 posto poljoprivrede bude u ekološkoj proizvodnji, da se 50 posto manje upotrebljavaju sredstava za zaštitu bilja i antibiotici, 20 posto manje gnojiva, a u planu je i pošumljavanje.

Hrvatska će to teško pratiti

˝Time se ostavlja mali prostor da poljoprivreda EU održi svoju razinu proizvodnje, konkurentnosti i razmjeran dohodak s kojim će se moći nastaviti važan investicijski ciklus, te opstanak ruralnih područja. Strategija ‘Od polja do stola’ mora uzeti u obzir ekonomski, socijalni i ekološki stup održivosti.

U ovom trenutku EU ima jaku poljoprivrednu proizvodnju, no neke države poput Hrvatske ovise o uvozu. Ako dođe do smanjivanja proizvodnje, postavlja se pitanje koliko će se dodatno smanjiti proizvodnja u manje razvijenim članicama s obzirom na sve veće troškove.

Za razliku od mnogih EU zemalja, mi u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori stalno ističemo kako Hrvatska svakako želi i može biti svjetionik zelenih promjena u EU.

Međutim, bojimo se da teško možemo pratiti već sada izuzetno tešku tržišnu utakmicu. Potrošačka moć naših građana je niska i nerijetko su prisiljeni birati jeftine uvezene proizvode˝, poručili su iz HPK.

Upozoravaju kako imamo ogromne probleme u svim stočarskim sektorima te da će upravo taj sektor biti najugroženiji jer se smatra jednim od većih zagađivača okoliša.

˝Brinu nas i zahtjevi koji se tiču korištenja mineralnih gnojiva jer bi se mogli negativno odraziti na ratarsku proizvodnju koja je kod nas izuzetno dobra i ostvaruje rekordne prinose. Zahtjev za podizanje površina pod ekološkom proizvodnjom je dobar put, ali već sad se čuju problemi iz razvijenih zemalja koje imaju jaku ekološku poljoprivredu, da se ovi proizvodi teško prodaju jer im je cijena viša.

Strahujemo i da će svi ekološki zahtjevi utjecati na daljnji rast cijene hrane EU proizvođača, jer će se hrana morati proizvoditi pod strožim standardima. To će otvoriti prostor za uvoz jeftine i manje kvalitetne hrane iz cijeloga svijeta čime bi domaća proizvodnja mogla biti ugrožena˝, napominju iz HPK.

Poručili su da ako EU želi imati „zeleniju“ poljoprivredu potrebno je izdvajanje i više novca za poljoprivredu kako bi se proizvođačima nadoknadili gubitci koji bi se mogli stvoriti primjenom strategija.

˝Razvijene države poput Njemačke, Austrije, Francuske, Nizozemske lakše će se nositi s ovim izazovima jer imaju nekoliko investicijskih ciklusa ispred nas. Hrvatska je u kategoriji država koje još nisu riješile svoje strukturne probleme u poljoprivredi.

Kod takvih zemalja je problem što su multinacionalne kompanije uzele ogromne površine zemlje te je malo ostalo za male proizvođače, izrazito je jaka depopulacija ruralnih prostora, slabo se potiče mlade da ostaju na selu, financijska snaga i kreditna sposobnost je daleko niža za primjenu novih tehnologija i investicija bez kojih nema razvoja poljoprivrede˝, ističu iz HPK.

Europarlamentarka Biljana Borzan pak smatra kako ćemo glavne ciljeve poput korištenja pesticida i antibiotika u poljoprivredi ispuniti lakše nego druge članice, tipa Nizozemske koja ima veliki problem s nitrifikacijom plodnog tla i voda radi desetljeća prekomjernog gnojenja.

Borzan napominje kako se u Hrvatskoj prodaje manje pesticida u usporedbi s prosjekom EU, a manje od nas koriste samo Latvija, Cipar i Slovenija. Važno je i to da Hrvatska dobro stoji po pitanju prisutnosti pesticida u prehrambenim proizvodima.

Prema podacima EFSA-e najviše kontaminirane hrane izmjereno je u Nizozemskoj (9,5 posto), a znatan udio hrane kontaminirane pesticidima otkriven je u državama poput Francuske (4,7 posto) i Njemačke (4,2 posto). U Hrvatskoj je taj postotak gotovo upola manji (2,5 posto).

Prvo procjene, a onda zakoni

˝Površine pod ekološkom proizvodnjom stalno rastu u Hrvatskoj i većina eko hrane ide u izvoz, no zaostaje domaća potražnja, što zbog skupoće, što zbog nepovjerenja potrošača. Strategija u tom smislu poziva države članice da poreznom politikom potaknu veću konzumaciju eko hrane˝, kaže Borzan i napominje kako se prema pravilima EU prije nego se mjere iz strategije pretoče u zakone moraju provesti procjene njihovog učinka, kako se ne bi dogodilo da se u reforme ide naslijepo i kako njihova provedba ne bi imala nepredviđene posljedice.

˝Hrvatskoj će problem biti zaostajanje u modernizaciji poljoprivrede i slaba organiziranost proizvođača. Ono što je ključno u rezoluciji, i što sam podržala u ime eurosocijalista, je da se mjere ne propisuju i primjenjuju linearno, već prema stanju u svakoj pojedinoj državi članici˝, zaključuje Borzan.