Od početka iduće godine svi će gradovi i općine morati uvesti porez na nekretnine koje ne služe za stalno stanovanje. Novi će porez biti sličan dosadašnjem porezu na kuće za odmor, samo skuplji. Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine, a sve lokalne jedinice trebaju do kraja veljače 2025. donijeti odluke o oporezivanju nekretnina na svom području, sa zonama i pripadajućim poreznim stopama. Već za 2026. i svaku iduću godinu takva se odluka mora objaviti do sredine prosinca tekuće godine za iduću. Ako slučajno ne donesu odluke u propisanom roku, u sredinama koje dosad nisu naplaćivale porez na kuće za odmor primijenit će se donji iznos od 0,6 eura po četvornome metru za sve.

Dokaz o stanovanju

U gradovima i općinama koji su razrezali porez na kuće za odmor nekretnine će se, do nove odluke, oporezivati prema iznosima koji su se odnosili na kuće za odmor. Porez na nekretnine kretat će se od 0,6 do osam eura po četvornome metru, s tim što će svaka lokalna jedinica javno objaviti pravila na osnovi kojih će se donositi odluke o oslobađanju od porezne obveze.

Primorac brani porezne promjene

Ministar apelirao u Saboru: Nemojte plašiti građane, zabluda je da je porez na nekretnine harač

9 točaka

U ovih 9 slučajeva nećete platiti porez na nekretnine

Za kuću od 80 četvornih metara, kolika je prosječna veličina stambenih nekretnina u Hrvatskoj, porez će biti od 48 do 640 eura godišnje. Kriteriji za oslobođenje od plaćanja poreza mogu biti socijalni, ali i kvaliteta nekretnine te nepostojanje komunalne infrastrukture. Vlasnici druge, treće i svake daljnje nekretnine koji misle da trebaju biti oslobođeni obveze plaćanja poreza na nekretnine morat će do kraja ožujka 2025. dostaviti podatke i dokaze na osnovi kojih traže izuzeće.

Vlasnici koji iznajmljuju svoje nekretnine podstanarima najmanje deset mjeseci na godinu dužni su dostaviti ugovore o najmu, ako to već nisu do sada učinili, a dokazi će se morati dostavljati i za povezane članove kućanstava koji žive u nekretninama u vlasništvu članova obitelji. Hipotetski, prva rješenja o plaćanju poreza na nekretnine mogu stići već 1. travnja, no veća je vjerojatnost da će se slanje rješenja pomaknuti prema sredini godine jer poreznici moraju čekati da isteknu prva tri mjeseca u godini, koja su dana vlasnicima da prijave sve relevantne podatke za oporezivanje.

Poreznim će vlastima ipak trebati neko vrijeme da provjere i obrade dobivene podatke, a provjeravat će se i potrošnja struje i plina po stanovima, na osnovi čega će poreznici gledati jesu li te nekretnine nastanjene veći dio godine ili nisu. Baza za naplatu novog poreza bit će evidencije po kojima se godinama obračunava i plaća komunalna naknada. Ta će se naknada nesmetano naplaćivati i dalje, nevezano za oporezivanje praznih nekretnina. Porezna uprava vodi i na svojim internetskim stranicama javno objavljuje sve podatke o lokalnim porezima, pa tako i podatke o stopama poreza na dohodak, kao i iznos poreza na nekretnine te visinu paušalnog poreza na kratkoročni najam, odnosno najam stanova i kuća turistima. Ljudi koji iznajmljuju nekretnine turistima plaćat će povećani paušalni porez na kratkoročni najam, porez na nekretnine, kao i komunalnu naknadu. Ipak, iznajmljivači koji dobiju status domaćina neće plaćati porez na nekretnine za dio nekretnine koju iznajmljuju turistima ako veći dio godine žive i borave u istoj nekretnini.

Najveći se porezni udar očekuje upravo na turistički najam. Ovisno o indeksu turističke razvijenosti, općine i gradovi donijet će odluku o visini paušalnog poreza po krevetu. Raspon će se kretati između 100 i 300 eura godišnje po jednom ležaju za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini paušal će biti od 70 do 200 eura, u trećoj od 30 do 150 eura, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.

Povećava se osobni odbitak

Kako se od početka iduće godine povećava osobni odbitak s 560 na 600 eura, doći će i do povećanja plaća za otprilike osam eura, a do četiri eura povećat će se i mirovine veće od 600 eura. Budući da se proporcionalno povećavaju i iznosi olakšica za uzdržavane članove obitelji, pristojno plaćen radnik s dvoje djece mogao bi dobiti 15 do 20 eura veću plaću temeljem olakšice za djecu. Onima koji malo zarađuju olakšice za djecu samo su papirnato pravo koje ne mogu konzumirati. Također, povećat će se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 50.400 na 60.000 eura, temeljem čega će desetak tisuća menadžera, političara i drugih dobro plaćenih osoba dobiti oko 200 eura povišice. Država je odredila i raspone unutar kojega se lokalne jedinice moraju kretati kod propisivanja visine poreza na dohodak, što bi zaposlenima u nekim sredinama, kao što je Zagreb, moglo donijeti koji euro više. Općine će od 2025. godine nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21 posto, veći gradovi i sjedišta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto poreza na dohodak. Kod viših stopa poreza na dohodak gornji će limit za općine biti 30 posto, za gradove 31, za velike gradove i središta županija 32, a za Grad Zagreb 33 posto. Pritom, donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto. Novost je i da će povratnici, ljudi koji su živjeli i radili u inozemstvu najmanje dvije godine, biti pet godina oslobođeni obveze plaćanja poreza na dohodak ako se zaposle u Hrvatskoj.

Olakšice za mlade

Država od početka iduće godine više neće tvrtkama odobravati nova petogodišnja oslobođenja od plaćanja zdravstvenih doprinosa za mlade ljude zaposlene na neodređeno. Ta se mjera ukida nakon deset godina primjene, ali će se oslobođenje zadržati za sve koji su do sada dobili oslobođenje ili ih poslodavci zaposle za stalno do 31. prosinca 2024. godine. Ostaje modificirana olakšica za prvu godinu zaposlenja. Jednogodišnje oslobođenje od plaćanja zdravstvenih doprinosa primjenjivat će se na mlade radnike koji prvi put ulaze u svijet rada, odnosno dobivaju svoj prvi radni odnos, bilo da se radi o ugovoru na određeno ili na neodređeno. Za jednu osobu ta se olakšica može protegnuti na dvije godine, i to tako da mladića ili djevojku poslodavac prvi put zaposli na određeno na godinu dana, a poslije taj ugovor pretvori u ugovor za stalno. Mladi ljudi i dalje će dobivati povrat plaćenog poreza na dohodak, i to u cijelosti za sve mlađe od 25 godina, te polovinu za mlade u dobi od 25 do 30 godina. Granica za ulaz u sustav PDV-a za male poduzetnike povećat će se na 60 tisuća eura.

Stalni dodatak na mirovinu

Kad su u pitanju mirovinska prava, od početka iduće godine minimalni radni vijek za prijevremenu mirovinu žena penje se na 33 godine i devet mjeseci, uz uvjet da navrše 58 godina i devet mjeseci života. Granica za starosnu mirovinu žena povećava se na 63 godine i devet mjeseci. Radni vijek žena i muškaraca u potpunosti će se izjednačiti 2030. i bit će 60 godina za prijevremenu uz 35 godina staža i 65 godina za punu starosnu mirovinu uz uvjet da su radili najmanje 15 godina. Vlada je obećala da će 2025. uvesti i stalni dodatak na mirovinu, takozvanu 13. mirovinu, no zakonsko rješenje kojim bi se to provelo još nije pripremljeno i javno objavljeno.