Ne otvarajte prostor još većem uvozu kako se predlaže kroz izmjenu zakona o trošarinama. Kreirajte zakon koji će potaknuti snažniji razvoj domaće proizvodnje. Izmjene zakona povijesna su prigoda da mali hrvatski proizvođači autohtonih alkoholnih pića konačno dobiju pravu logistiku države i time potaknu i razvoj ruralnih područja, apel je proizvođača okupljenih u Gospodarsko interesnu udrugu proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH) adresiran ministrima Tomislavu Tolušiću i Zdravku Mariću.

Naime, zakonodavac je u tekst za koji javna rasprava upravo završava, ugradio institut "malih destilerija" koje godišnje za komercijalnu svrhu smiju proizvesti 10 hektolitara čistog alkohola, odnosno tržištu ponuditi 2500 litara rakije jakosti 40%. Procjenjuje se da takvih proizvođača ima više od 40 tisuća te da većina njih danas posluje nezakonito. Država im sada nudi sniženu stopu trošarina (50%) uz obvezu registracije. Međutim, uz tu povoljnu vijest ravnopravno stoji glavna negativna 'kvaka' za domaće proizvođače koja bi u kratkom roku mnoge od njih mogla izbrisati sa tržišta. Prepolovljena se stopa trošarine, odredio je autor zakona, "primjenjuje i na etilni alkohol koji na teritorij RH isporučuju male destilerije sa sjedištem u bilo kojoj članici EU."  

Direktorica GIUPPH-a Jasna Čačić poziva ministre Tolušića i Marića neka izmjenu zakona iskoriste na način da smanjenu trošarinu uvedu za proizvode s oznakom zaštićenog podrijetla i to za sve kategorije proizvođača u RH. Na listi zaštićenih proizvoda, odobrenih kod pristupanju u EU, nalaze se: Slavonska šljivovica, Hrvatska stara šljivovica, Hrvatska loza, Hrvatski pelinkovac, Hrvatska travarica i Zadarski maraschino.    "S takvim modelom stimulirat ćemo doista domaću proizvodnju i učiniti je konkurentnijom. Iako EU direktive ne poznaju nižu stopu trošarina za autohtone proizvode Grčka ih ima što znači da nisu zabranjene, samo ih treba adekvatno prezentirati mjerodavnima u EU", ističe Čačić.
 

Od 2003. bilježimo negativnu bilancu kod alkoholnih pića, uvoz konstantno raste. U 2015. na uvoz je potrošeno 33,6 milijuna dolara dok je izvoz donio tek 16,7 milijuna. O(p)stane li u zakonu smanjena stopa trošarine i za proizvođače iz svih članica EU podaci bi uskoro mogli biti još porazniji. Austrija i Italija svojedobno su svoja zakonska rješenja prilagodile upravo malim proizvođačima koji usto nastupaju i udruženi i kao takvi u kratkom bi roku pomrsili planove većini hrvatskih proizvođača. Niža trošarina međutim, nije jedini problem kojeg uvode izmjene zakona. Tu je i prijedlog o ukidanju obveze označavanja alkohola i alkoholnih pića evidencijskim markicama Ministarstva financija.

"Bez markica bit će znatno teže, pa i gotovo nemoguće, utvrditi koji su proizvodi ponuđeni na tržištu proizvedeni uz poštovanje svih zakonskih obveza, a koji se nalaze u domeni sive ekonomije", upozorava Čačić. Članice GIUPPH-a posebno boli činjenica što zakonodavac i dalje zadržava opciju plaćanja trošarina u roku 30 dana iako su u više navrata pokušali izboriti barem odgodu na 60 dana dok bi uvođenje plaćanja trošarina po naplati isporučene robe bila najkonkretnija potpora no, tu opciju izgleda mogu samo sanjati.

"Ugovoreni rokovi plaćanja su 60 dana a u tom razdoblju naplati se manje od 15 posto duga. U pravilu naplata traje 180 dana, dogodi li se ranije trgovac traži dodatni popust na trošak proizvođača. Takva praksa uzrokuje goleme probleme oko likvidnosti jer, rok za trošarine prema Carinskoj upravi je 30 dana", iznosi Čačić. Stoga, prenosi poruku članica GIUPPH-a ministrima Tolušiću i Mariću, ako Vlada RH doista želi dati potporu proizvođačima neka odobri plaćanje trošarina po naplati potraživanja ili, pomakne rok na 60 dana. Te mjere nisu trošak državnom proračunu, samo proizvođačima daju predah za konkurentnije poslovanje.