U najavljenom paketu novih turističkih zakona, najviše interesa javnosti izazvala je odluka o mogućnosti da lokalna uprava i turistički sektor mogu na svojoj razini donijeti odluke o tome hoće li im boravišna pristojba biti dvostruko veća nego do sada, baš kao i prijedlog da pojedine luke uplovljavanja donesu odluku o tome hoće li svaki gost s kruzera na izlasku s broda u grad platiti boravišnu pristojbu u visini do sedam kuna.

Naravno, reakcije unutar turističkog sektora su različite, ovisno o tome o kome je riječ. Turističkim zajednicama je, načelno, drago da mogu povećati svoje prihode iako nije do kraja jasno zašto bi to smjeli i mogli samo oni koji su u projektu “Hrvatska 365”, a drugi ne. Istodobno hotelijerima i agencijama nipošto ne odgovara dodatno opterećenje cijene za gosta kroz povećanu pristojbu.

Ono oko čega se svi slažu jest naplaćivanje boravišne pristojbe gostima s kruzera kod njihova izlaska u grad, čime bi turističke zajednice Dubrovnika ili Splita kao najčešće luke uplovljavanja kruzera na međunarodnim linijama mogle povećati svoje prihode za po nekoliko milijuna kuna svake godine.

Jer, uspoređujući svjetsku praksu u velikim i popularnim turističkim lukama, jasno je da se putniku kroz najrazličitije nazive nameta pokušava naplatiti sve i svašta, pa se tako cijena krstarenja zna povećati i za 50 posto kada joj se dodaju sve pristojbe i posebne naknade koje se plaćaju.
 

"Naravno da kruzing-kompanijama neće biti drago kada čuju da bi se te pristojbe mogle povećati, jer 90 posto putnika silazi s broda u luci i to bi njima značajno povećalo troškove. Hrvatska nije skuplja od drugih po pristojbama u lukama, negdje je na razini Grčke, a jeftinija od Venecije. Neće brodari biti oduševljeni, kao što nisu bili ni kada im je uvedena pristojba za odvoz smeća od 350 eura, bez obzira iskrcavaju li ga ili ne", kaže za Slobodnu Dalmaciju Frano Pitarević iz dubrovačkog “Jadroagenta”.

Budući da su predlagatelji Zakona o boravišnoj pristojbi u Ministarstvu turizma predvidjeli da cjelokupan tako naplaćen iznos ostaje turističkoj zajednici na lokalnoj razini, pokušali smo izračunati što bi to značilo u turističkim prihodima Splita i Dubrovnika.

Kako se u Splitu ove godine planira primiti oko 220 tisuća gostiju na kruzerima, od kojih 90 posto izlazi u grad, uz pretpostavku da im grad naplati samo pet kuna pristojbu, TZ Splita bi tako uprihodio milijun kuna! Uz pristojbu od sedam kuna taj iznos bi se popeo na 1,4 milijuna namjenskih kuna za lokalna turistička događanja i manifestacije izvan glavne sezone.

Na primjeru Dubrovnika, apsolutne zvijezde kada su kruzerska uplovljavanja u pitanju, ove godine očekuje se oko 870 tisuća putnika na kružnim putovanjima, pa kada bi samo 800 tisuća njih platilo pristojbu od pet kuna, dubrovački turizam imao bi nova četiri milijuna kuna prihoda, odnosno 5,6 milijuna kuna uz pristojbu visine sedam kuna.