Zagrebački holding jučer  je upisom novih petogodišnjih obveznica odradio refinanciranje 305 milijuna eura dospijevajućeg obvezničkog duga. Novo izdanje istovjetno je iznosu koji na naplatu stiže idući tjedan. S obzirom na stanje kamatnih stopa na financijskim tržištima cijena, očekivano, nije istovjetna.

Prinos za investitore u novom obvezničkom zaduženju u konačnici je utvrđen na 4,94%, s tim da je kupon, tj. fiksna kamatna stopa nešto nižih 4,90 posto (na postojeće izdanje 3,875).

Zaključenje upisa s prinosom ispod pet posto povoljniji je ishod od donedavnih očekivanja među domaćim tržišnim akterima koji su se vodili nekim nedavnim ulagačkim prilikama na primarnom tržištu obveznica. A nešto povoljnijoj cijeni od očekivane svakako je pridonijelo to što je sa značajnim iznosom ulaganja sudjelovala i Međunarodna financijska korporacija (IFC) iz grupacije Svjetske banke.

Još nije poznato kako je na kraju alociran ukupan iznos upisanih obveznica, ali iz IFC-a su dan prije upisa objavili da u novi dužnički papir ZG Holdinga namjeravaju uložiti do 90 milijuna eura. S tolikim njegovim ulogom ostali (domaći) institucionalni investitori ipak su imali manje prostora za pritiskanje prema višim prinosima.

Povrh referentnog prinosa na državne euroobveznice (3,49%) premija rizika izdavatelja u upisu je utvrđena nešto niže nego što se donedavno računalo (inicijalno je raspon postavljen od 140 do 175 baznih bodova, a na kraju je određen na 145 odnosno 1,45 postotnih bodova).

Dijelom zato, a dijelom i zbog toga što su domaći institucionalni investitori poput velikih fondova ovih dana bili fokusirani i na atraktivan regionalni IPO u energetskom sektoru (rumunjska Hidroelectrica), u upisu nije bilo “jagme”. Knjiga predbilježbi zatvorena je s ukupno iskazanom potražnjom od 480 milijuna eura, što jest upola više od ciljanog iznosa Holdinga, ali u nekim recentnim izdanjima obveznica viškovi potražnje bili su i daleko veći.

Inače, nove obveznice ZGH-a, za razliku od postojećih, specifične su po tome što su povezane s održivim poslovanjem (Sustainability-Linked Bond). To podrazumijeva ispunjenje zadanih vrijednosti dvaju parametara održivosti – konkretno, povećanja  odvojenog prikupljanja komunalnog otpada (s 37 na 58%) i udjela obnovljive električne energije u ukupnoj potrošnji (s 50 na 70%).

Ne ispuni li jedan od tih ciljeva, po dospijeću obveznice (2028.) Holding će morati platiti i jednokratnu dodatnu naknadu od 0,25%, a podbaci li u oba penali se penju na 0,5 posto izdanja.

Zasad nema informacija o tome koliko su u upisu za koje je minimalan iznos upisa bio 15 tisuća eura participirali tzv. mali ulagatelji, ali vjerojatno se radi o zanemarivu udjelu. Uz izostanak marketinških aktivnosti, tome je vodilo i trajanje upisa od samo nekoliko sati, i to uz objavu indikativnog raspona cijene neposredno pred početak upisa.

Doduše, i prilikom upisa prve tranše dospijevajuće obveznice, koji je trajao tri dana, retail investitori na kraju su participirali samo jedan posto. Uz ostalo, širenje baze investitora u tom smjeru ni bankama agentima, koje drže i značajan dio postojećih obveznica, nije u interesu.