U manje od dva mjeseca, koliko traje javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća, odobreno je sufinanciranje za 1.114 kuća na kojima će se provesti 2.751 mjera, a broj prijava od 3.823 obiteljskih kuća pokazuje ogroman interes građana za energetsku obnovu, tako da se očekuje da će se uskoro iskoristiti svih 260 milijuna kuna predviđenih sredstava.

U samo 43 dana koliko traje javni poziv, odobreno je sufinanciranje za 1.114 kuća, a vrijednost radova na njima je 83 milijuna kuna, od čega je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao 55 milijuna kuna, prosječno 67 posto, rekao je u utorak na konferenciji za novinare Mario Klobučar, voditelj Fondove Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.

Najviše mjera energetske učinkovitosti

Na kućama će biti provedena 2.751 mjera, od čega je 1.534 mjera energetske učinkovitosti (fasada, stolarija, kondenzacijski kotao), 103 mjere korištenja obnovljivih izvora energije (solari, fotonaponska elektrana, kotao na biomasu, dizalica topline), te 1.114 mjera energetskog certificiranja.

Od mjera koje se sufinanciraju najveći je interes za izmjenu stolarije i fasade, a prijavljuju se kuće većinom do 200 četvornih metara.

Najveći broj odobrenih zahtjeva je za kuće u Vukovarsko-srijemskoj (176) i Osječko-baranjskoj županiji (139), a od gradova je najviše zahtjeva, njih 72, iz Petrinje. U Zagrebu, čiji građani prošle godine nisu imali mogućnost prijave, do sada su odobreni zahtjevi za 46 kuća.

Od svih zahtjeva njih čak 60,6 posto odnosi se na zahtjeve za obnovu kuća s područja posebne državne skrbi, za koje je sufinanciranje 80 posto, a na takve kuće odnosi se čak 76 posto svih odobrenih sredstava.

Klobučar je istaknuo da je u javnom pozivu, koji ostaje otvoren do 10. srpnja, ove godine bila pojednostavljena dokumentacija, mogućnost prijave iz svakog dijela Hrvatske, te uvođenje certifikatora kojeg u potpunosti plaća Fond.

Po kući odobreno 50.000 kuna

Uz to je omogućena prijava nekoliko mjera te su udvostručeni maksimalni iznosi koje je bilo moguće dobiti za jednu kuću – sa 84.000 na 168.000 kuna. Po jednoj kući odobreno je čak 50.000 kuna, što je gotovo dva puta više nego prošle godine kada je prosječno sufinanciranje po kući bilo 26.000 kuna.

"S obzirom na odlične dosadašnje rezultate, od broja zahtjeva, mjera, do dvostruko većeg iznosa sufinanciranja po kući u odnosu na prošlu godinu, očekujemo da će se uskoro iskoristiti svih 260 milijuna kuna predviđenih sredstava", kazao je Klobučar.

Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović naglasio je da su koristi od energetske obnove kuća trostruke. "Osim što je u obnovljenim kućama ugodnije boraviti, smanjuju se troškovi za energiju. Ujedno činimo dobru stvar za okoliš i gospodarstvo – čuvamo radna mjesta u građevinskom sektoru i otvaramo nova", rekao je.

Kaže da je tijekom cijele prošle godine, kada se program provodio putem jedinica lokalne samouprave, bilo odobreno sufinanciranje za 1.500 kuća, odnosno 1.500 mjera, dok je sada u dva mjeseca odobreno sufinanciranje za 2.751 mjeru.

Prošle godine se na javni poziv javilo tek 180 jedinica lokalne samouprave, a ove godine zahtjevi su pristigli iz 258 gradova i općina.

Osiguran novac i za slijedeće godine

"Status javnog poziva na današnji dan pokazao je da je Vladina izmjena programa energetske obnove kuća urodila plodom i da je pozitivna", ustvrdio je Zmajlović i građanima poručio da novaca ima i za slijedeće godine, jer su sredstva osigurana za razdoblje 2014. – 2020.

Upitan da komentira optužnicu protiv bivše šefice Porezne uprave Nade Smiljanec Čavlović, izrazio je nadu da će ona "dokazati svoju nevinost".

Istodobno s konferencijom za novinare prosvjed je organizirala Zelena akcija tražeći Zmajlovićevu ostavku, optužujući ga za milijunsko pogodovanje interesima pojedinaca, nesaniranje ilegalnog odlagališta Ježdovec na zapadu Zagreba i šutnju oko eksploatacije nafte u Jadranu i projekta Plomin C.

Zmajlović je kazao da ne vidi niti jedan opravdani argument zbog čega prosvjeduju, a vezano za odlagališta Ježdovec poručio im je da su pogriješili adresu jer je po zakonu od 2013. Grad Zagreb isključivo odgovoran za rješavanje tog pitanja.

Istaknuo je da po tom pitanju komunalna inspekcija radi svoj posao, te je najavio da će uskoro uslijediti sankcije Zagrebu zbog neadekvatnog postupanja komunalnog redastva.

Ocijenio je da najavljeno spajanje Agencija za zaštitu okoliša i Državnog zavoda za zaštitu prirode ide "u najboljem redu", rekavši da će u srijedu na Vladi biti uredba kojom će se osnovati Hrvatska agencija za zaštitu okoliša i prirode.