Zbog mjera ruralnog razvoja tržište osiguranja postaje sve dinamičnije kao i tržište poljoprivrednih kredita, a plasman EU novca stvara sve bolje uvjete da poljoprivrednici krenu u novi snažniji investicijski ciklus. Osiguravajuće kuće, banke i HBOR prepoznali su važnost segmenta te osmišljavaju nove proizvode, sve povoljnije kreditne linije, od investicijskih do kratkoročnih kredite za operativno poslovanje i ulaganje u proizvodnju. Sad je potrebno da poljoprivrednici skupe malo više hrabrosti, pripreme projekte i krenu u ulaganja.

Zaključak je to drugog ovogodišnjeg okruglog stola Osiguranja i krediti na agro tržištu RH u organizaciji Večernjeg lista, Poslovnog dnevnika i portala Agrobiz.hr.  Hrvatska za osiguranje usjeva u poljoprivredi ima na raspolaganju do 2020. iz EU fondova čak 56 milijuna eura. U podmjeri 17.1. korisnicima se dodjeljuje potpora za sufinanciranje dijela premije osiguranja usjeva, životinja i biljaka. Intenzitet javne potpore dosad je bio maksimalno 65% plaćene premije, a sada se povećava i drastično se mijenjanju uvjeti nabolje.

Za natječaj za 2017. podneseno je 3077 zahtjeva s traženom potporom od 44.434.300 kuna. Prema nekim procjenama od više od 160.000 subjekata registriranih za poljoprivredu, osiguranih je manje od 5000, tj. manje od 4 posto. Ministarstvo poljoprivrede uskoro izlazi i s novim financijskim instrumentima koji bi trebali značajno olakšati financiranje projekta i uvesti povoljnije kredite. 

"Financijski instrumenti su modaliteti provedbe EU fondova, a analiza je potvrdila da ih treba uvesti. Putem HAMAG BICRO-a ćemo u travnju započeti plasiranje kredita do 50.000 eura za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu s kamatnom stopom od 0,5 do 1,5% što je trenutačno najbolja kamata na tržištu. U planu su i krediti za mljekarski sektor s još nižom kamatom", najavio je Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede. Slijede HBOR-ovi investicijski krediti u zadnjem kvartalu i to u vrijednosti do 1,3 milijuna eura. "Što se tiče osiguranja, stopa sufinanciranja je povećana sa 65 na 70 posto, a novost je i da će osiguravatelji morati platiti 30% police dok ostatak plaća država. Uz to, korisnici će zahtjeve moći predati tijekom cijele godine", nastavlja Ivančić. 

Premalo skupljenih premija
Krešimir Frančić, direktor Službe za osiguranje imovine Croatia osiguranja tvrdi kako je lani bilo značajnih pomaka u broju osiguranika i površina, a najviši rast je zabilježen u osiguranju od mraza.  "Osvijestili smo potrebu za osiguranjem, a najveći generator su bili voćari te industrijsko bilje i osiguranje žitarica, a rast očekujemo i ove godine. Uz nove pravilnike i uplatu od 70 posto od ministarstva upita je sve više. Ukupne štete u poljoprivredi su 1,5 milijardu kuna, a premije za štete koje su isplaćene iznosile su 103 milijuna. Rast postoji, no i dalje je nedovoljan da bi se pokrile sve štete. Oko 50 milijuna kuna je više isplaćeno no što je skupljeno premija", kaže Frančić.

Kako ističe Marina Jurašin, voditeljica Odjela za srednja poduzeća HBOR-a, uz najavljene instrumente, predstavljene su nove mjere s ciljem povećanja ulaganja u poljoprivredu.  "Jedna od najvažnijih je smanjenje kamata. Po HBOR Programu kreditiranja EU projekti ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice, osnovne kamatne stope snižene su s 2,4 na 1,7% godišnje za kredite s rokom otplate do 10 godina, a za kredite s duljim rokom, s 2,7 na 1,9%", kaže Jurašin. Tihomir Jaić, predsjednik Hrvatska udruge poljoprivrednika smatra kako su novi modeli kreditiranja vrlo važni za male, srednje i mikro poljoprivrednike. Tvrdi da je dosad HBOR najčešće radio s velikim sustavima, dok su mali bili u nepovoljnijem položaju.

"U osiguranju nam brojke baš i ne idu na ruku. Osiguravajuće kuće moraju naučiti biti naši partneri, da je bilo više proaktivnosti prema poljoprivrednicima bilo bi i više osiguranih", poručuje on. Krešimir Frančić objašnjava kako su osiguravatelji morali u skladu s ograničenjima na tržištu oformiti svoje modele, jer ne mogu nastavljati trend u kojem isplaćuju više šteta nego što su skupili premija. Vjeruje da će to nove mjere iz EU promijeniti. "Svi koji se bave poljoprivredom imaju tvornice na otvorenom. U interesu nam je da se što više usjeva i poljoprivrednika osigura te da portfelj bude profitabilniji baš zato i osluškujemo tržište", pojašnjava Frančić. Nove modele osiguranja i kreditiranja pozdravio je i poljoprivrednik Mario Puškarić čiji je obrt jedan od najvećih domaćih proizvođača povrća.

"Oduvijek sam sve osiguravao i osiguravajuće kuće uvijek su imale razumijevanja i našle su model koji mi je odgovarao", kaže Puškarić. Jaić, pak, napominje kako i unatoč poticajima osiguranja i dalje mnogima nisu privlačna. "Surađujemo s ministarstvom oko zakona i pravilnika te poljoprivrednicima dajemo informacije o svim načinima financiranja. Ključno je promoviranje svih mjera i interes će rasti", smatra Jaić. Značajan dio aktivnosti HBOR-a usmjeren je na razvoj poljoprivrede o čemu svjedoči činjenica da je banka od osnutka do kraja 2017. za uzgoj usjeva, podizanje nasada, izgradnju i opremanje farmi odobrila 7,4 milijarde kuna za ukupno 9111 korisnika. "Čak 23% korisnika naših kredita su poljoprivrednici. Kroz suradnju s ministarstvom i APPRR-om upoznajemo korisnike sa svime", ističe Jurašin.

Sinergija kao ključ uspjeha
Ivančić napominje kako korisnik mora imati pratitelje i kako ih zato upućuju na HBOR. Ističe kako se Mministarstvo trudi motivirati poljoprivrednike na nove projekte i vjeruje u sinergiju tih instrumenata, primjerice da se kroz bespovratna sredstva opremi farma, a kroz kredite da se ostvare sredstva za kupnju životinja. Kako bi povećali interes poljoprivrednika, Croatia osiguranje imalo je kampanju, a kroz kanale prodaje i mrežu na terenu dolazi do sve više korisnika.

˝Investiramo i u nove proizvode poput prevencije. Ove godine smo uložili u uređaje koji pomažu u borbi protiv mraza i smanjuju rizik od mraza na nekoliko poljoprivrednih gospodarstava", objašnjava Frančić. Tip preventivnih ulaganja pohvalio je Jaić koji napominje kako bi u mjerama ministarstva trebalo voditi računa o tom problemu. "Naša vizija je da se poljoprivreda temelji na malim, mikro i srednjim OPG-ima", poručuje Jaić.