Globalno gospodarstvo značajno se oporavilo nakon Covid krize. Financijska tržišta oporavila su se još i bolje i mnoga su na vrhuncima. No, akcije središnjih banaka koje su, snižavanjima kamatnih stopa i otkupom državnih obveznica, najzaslužnije za oporavak, rezultiraju nuspojavama s kojima se tek počinjemo suočavati i ne postoji konsenzus koliko će trajati i kakve posljedice proizvesti.
Prvenstveno se radi o pojavi uskih grla u dobavnim lancima i sve većim kašnjenjima u isporukama, rastu cijena roba, odbijanju značajnog broja ljudi da se vrati na tržište rada, rastu cijena nekretnina, što sve rezultira stopama inflacije kakve desetljećima nismo vidjeli u dužem vremenskom razdoblju.
Na financijskim tržištima, mjere centralnih banaka rezultirale su valom likvidnosti koji je još više poremetio uobičajene odnose između različitih klasa imovine i percepciju rizika ulaganja te od dioničkih i obvezničkih tržišta učinio još veće ovisnike o stalno novim iznosima likvidnosti koje centralne banke upumpavaju na tržište. Takve politike omogućile su odličnu godinu na dioničkim tržištima.
Početkom studenog bilježimo rast indeksa razvijenih zapadnih dioničkih tržišta od 15%-25%. I Crobex je porastao 16%, a slovenski SBI čak 34%. Tako je, nakon dugog niza godina, ulaganje na domaćoj burzi bilo ravnopravno ulaganjima na većini razvijenih stranih tržišta. Godina pred nama, po svemu sudeći, bit će puno izazovnija.
Dođe li kraćem vremenu do značajnijeg rasta kamatnih stopa popriličan je rizik veće korekcije cijena na dioničkim, ali i nekretninskim tržištima širom svijeta. Drugi veliki rizik zaustavljanja daljnjeg kreiranja novca i rasta kamata je potencijalna kriza na tržištu duga. Prema BIS-u, ukupan globalni dug prešao je razinu od 250% globalnog BDP-a.
U Interkapitalu ne vjerujemo da ćemo već 2022. vidjeti velik pad dioničkih tržišta. Novca će i dalje biti previše u sustavu, a ulagačkih alternativa vrlo malo. Što se tiče tržišta duga, ni tu ne očekujemo raspad, iako je za očekivati rast krivulja prinosa čiji će oblik ovisiti o percepciji prolaznosti inflatornih pritisaka. Sljedeća godina će ipak biti posebna i godina za povijest.
Opraštamo se od kune, koja je puno značila i za razvoj najvećeg i najlikvidnijeg obvezničkog tržišta u regiji. Oprostit ćemo se od respektabilne krivulje prinosa koja nije ni postojala prije 20-ak godina, ali i pridružiti najbržerastućem tržištu duga na svijetu.
Prilike koje nam donosi euro su velike, one koje nosi Zeleni plan EU još i veće i nadamo se da ćemo ih uspjeti iskoristiti. Tržište kapitala u Hrvatskoj, nakon više godina, ima lijepe temelje za razvoj. Očekujemo više IPO-a, uvrštenje drugih instrumenata te pojavu i novih inovativnih ulagačkih proizvoda.
Tonći Korunić, stariji partner u Intercapitalu
