Život u brdsko-planinskim područjima, zbog specifičnosti koje ga karakteriziraju, nije lagan. Prostori su to koji, da bi zadržali stanovnike i gospodarsku konkurentnost, iziskuju posebne potpore.

Takve se i daju u okviru domaće regionalne politike, ali još uvijek bez konkretnih rezultata. To dokazuje i analiza “Demografski, ekonomski i fiskalni učinci potpora razvoju brdsko-planinskih područja u Republici Hrvatskoj”, koju su izradili ekonomisti Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

Analiza tako pokazuje da brdsko-planinska područja sve više zaostaju za nacionalnim prosjekom. “To ukazuje da dosadašnji sustav potpore razvoju brdsko-planinskim područjima nije bio učinkovit u zaustavljaju njihove razvojne divergencije”, zaključuju istraživači i ekonomisti Nada Denona Bogović, Saša Drezgić i Saša Čegar.

Poduzetnici gube volju
Na pitanje kako je raditi i poslovati na takvom području poduzetnik iz Gorskog kotara, a koji je želio ostati anoniman, kratko i pesimistično odgovora “polako gubim volju”. S četvero zaposlenih i narudžbama za sljedećih godinu dana, situacija ovog poduzetnika, koji posluje u drvnoj industriji, ne čini se tako loša.

No, napominje, sve više ima problema s nabavom sirovine i to na području koje je njome bogato. Istovremeno, sve teže dolazi do radne snage. Na pitanje zašto ima problema sa sirovinom odgovara da se ona dijeli “kako tko ima veza i poznanstava”.

Bilo kakve poticaje, zato što živi na području na kojem se provodi posebna regionalna politika, a sukladno tome dodjeljuju i specifične potpore, poduzetnik iz drvne industrije kaže da ne prima i ne osjeća u svom poslovanju.

Istraživači napominju da sustav potpora nije bio učinkovit zato što “predominantno favorizira opće fiskalne i porezne mjere”. Konkretno, potpore su bile usmjerene na povećanje financijskih kapaciteta lokalnih proračuna te jačanje kupovne moći građana kroz porezna rasterećenja. Međutim, kriteriji su njihove raspodjele takvi da ne doprinose razvoju i jačanju kupovne moći građana, kažu autori.

“Ostaje kronični problem nedostatka konkretnih razvojnih inicijativa i projekata u lokalnom javnom i privatnom sektoru”, upozorava analiza. Što se fiskalnih i poreznih mjera tiče, navodi se u istraživanju, one su relativno niske financijske izdašnosti. Primjerice, prihodi se od pomoći od 2008. kontinuirano smanjuju. Te pretkrizne godine iznosili su 262 milijuna kuna, a 2018. godine 171 milijun kuna.

Nepovoljni trendovi
Tako su prosječni izvorni proračunski prihodi po stanovniku u brdsko-planinskim područjima 2017. (zadnja godina za koju su analitičari imali podatke) bili gotovo upola manji od nacionalnog prosjeka i iznosili su 2085 kuna, dok su na razini Hrvatske iznosili 3813 kuna. Također, trendovi na tržištu rada (zaposlenost i nezaposlenost) nepovoljniji su u usporedbi s nacionalnom razinom.

A kada određeno područje nema perspektivu ni politiku koja bi obećavala razvoj, to se ogleda i u demografskim trendovima. Analiza tako pokazuje da su istraživana područja u 20 godina (od 2001. do 2021.) ostale bez 25.000 stanovnika uz ubrzavanje trenda demografskog starenja. K tome, pojačava se utjecaj prirodnog odumiranja.

Negativnih su trendova svjesni vladajući, pa su ove godine donijeli novi, četverogodišnji Program razvoja brdsko-planinskih područja. Njime žele ostvariti tri cilja – povećati zaposlenost, demografski revitalizirati područje te ublažiti specifična geomorfološka, klimatska i prometna ograničenja. U njihovo će provođenje do 2024. biti uloženo 960 milijuna kuna.