Obećano, ispunjeno: Međunarodni monetarni fond svojim je članicama uplatio 650 milijardi dolara za lakšu borbu s posljedicama pandemije Covida-19.

Na račun Hrvatske u ponedjeljak je sjelo 95,85 posto alokacije u MMF-u u iznosu 687,6 milijuna SDR-a, što je preračunato oko 831,5 milijuna eura.

Izdašna financijska injekcija neće donijeti olakšanje Vladi već ‘podebljati’ devizne pričuve Hrvatske narodne banke budući da je zabranjeno njime financirati proračunsku potrošnju.

Odluka kao formalnost

Iz Ministarstva financija potvrdili su nam da je 23. kolovoza Hrvatska od MMF-a primila alokaciju posebnih prava vučenja (SDR, valuta Fonda koja se izračunava prema košarici svjetskih valuta, op.a.) u iznosu od 687.595.635 SDR na svoj račun kod MMF-a. Idući korak je formalna odluka Vlade o prihvaćanju tog novca i njegovoj upotrebi.

“Vlada RH donijet će odluku o prihvaćanju sredstava na osnovi opće alokacije posebnih prava vučenja MMF-a, u kojoj će se ustvrditi da će se predmetnim sredstvima upotpuniti međunarodne pričuve Republike Hrvatske u skladu s općom namjerom MMF-a za zadovoljenjem potreba za deviznim pričuvama zemalja članica na dulji rok”, ističe Ministarstvo financija na čijem je čelu ministar Zdravko Marić.

Premda je rashodna strana proračuna eksplodirala pod teretom posljedica koronavirusa na život i ekonomiju, od povećanih troškova za zdravstvo do manjka prihoda, pristigli novac ne može se koristiti za krpanje “rupa” pandemije.

Iz središnje banke potvrđuju isto.

“Sredstva primljena po osnovi opće alokacije čine dio međunarodnih pričuva RH kojima upravlja središnja banka i tim sredstvima Hrvatska ne može raspolagati po svom nahođenju niti ih koristiti za financiranje državne potrošnje”, kažu iz HNB-a.

Dodaju da članice EU “ne mogu koristiti sredstva iz alokacije SDR-a, kao ni ostala sredstva međunarodnih pričuva, u svrhu financiranja proračunskih potreba i obveza javnog sektora jer bi se to smatralo monetarnim financiranjem” koje je u EU zabranjeno.

Tehnička provedba

Tehnički se alokacija provela tako da je Fond svakoj članici, pa i Hrvatskoj, doznačio oko 95,85 posto njezine kvote na SDR račun kod MMF-a čime su automatski za taj iznos povećane međunarodne pričuve. One su krajem lipnja premašile 21,5 milijardu eura i ključan su instrument održanja stabilnosti tečaja, posredno i inflacije.

“Primljena sredstva ne predstavljaju povrat dijela kvote i da kvota Hrvatske pri MMF-u ostaje nepromijenjena, te da plasirana sredstva nisu financirana iz kvota zemalja članica niti se odnose na bilo kakav povrat prethodno uplaćenih sredstava, već se radi o primarnoj novčanoj emisiji, odnosno o novoizdanim sredstvima”, pojašnjava HNB.

Da bi zemlja mogla koristiti primljena sredstva, trebat će ih konvertirati u neku of glavnih svjetskih valuta. Kupoprodajne transakcije konverzije SDR-a obavljaju se uz posredovanje MMF-a i to najvećim dijelom sa zemljama s kojima je Fond zaključio tzv. dobrovoljne sporazume o trgovini SDR-ima (eng. voluntary trading arrangements – VTA).

Prema pravilima MMF-a, članica koja želi prodati ili kupiti SDR-e putem tih sporazuma, pošalje upit MMF-u koji potom organizira transakciju s jednom od potpisnica VTA sporazuma. Trenutno su sklopljena 32 VTA sporazuma za kupoprodaju SDR-a s 31 zemljom (Hrvatska nije među njima) i s Europskom središnjom bankom, kažu u HNB-u.

Direktorica Fonda Kristalina Georgieva istaknula je da je vrijednost izdanja najveća u povijesti MMF-a najavivši da će posebna prava vučenja biti “dopuna deviznih rezervi članica i smanjiti njihovu potrebu za skupljim zaduživanjem kod kuće i u inozemstvu”.

“Raspodjela MMF-a značajna je pomoć svijetu, prava će, budu li mudro upotrijebljena, pružiti jedinstvenu priliku za suzbijanje krize bez presedana”, poručila je čelnica Fonda.