Cijene telekomunikacijskih usluga mogle bi u ovoj godini poskupjeti do osam posto, temeljem inflacije. Hoće li se to i kada dogoditi, telekomi koji posluju u Hrvatskoj – Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska, Telemach Hrvatska, kažu, još je preuranjeno reći.

Još moraju, tvrde, situaciju procijeniti i proanalizirati, prije negoli donesu konačnu odluku. A odlučiti mogu sve do kraja 2024. godine. Scenarij poskupljenja temeljem inflacije, lani smo već iskusili. Svi telekomi su iskoristili tu mogućnost koju su si sami priskrbili.

Pojasnimo, telekomi imaju pravo, temeljem službene godišnje prosječne stope inflacije za prošlu godinu koju sredinom siječnja redovito objavljuje Državni zavod za statistiku, a ove godine iznosi 8 posto, automatizmom podići cijene svojih usluga.

Odnosno, uskladiti se s inflacijom. Korisnici pri takvom dizanju cijena ne mogu učiniti baš ništa. A obveza telekoma je tek odaslati obavijest o novim cijenama 30 dana ranije na njihove adrese.

Hakom odustao od 90 dana
Taj model automatskog dizanja cijena priskrbili su si telekomi prošle godine, kad su odlučili izmijeniti opće uvjete poslovanja i u njih ubaciti indeksnu klauzulu. Do tada, za svako podizanje cijena usluga morali su odraditi puno duži i rizičniji proces.

Jer morali su svakom ugovornom pretplatniku ponuditi i raskid ugovora bez penalizacije ako to poželi, slijedom nepovoljnijih cijena. Tada su migracije korisnika bile izgledne, a tržišna utakmica je bila zahtjevnija.

Sada to telekomi ne moraju činiti, već, jednom godišnje mogu automatski uskladiti cijene s inflacijom. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti dala im je lani blagoslov, u obliku mišljenja kojim ne spori izmjenu načina poslovanja.

S obrazloženjem da u EU već postoje takvi modeli te da sudovi u slučaju spora staju na stranu telekoma. Premda je Hakom u početku zahtijevao da se usklađivanje odradi u roku od 90 dana od objave stope inflacije, i to je promijenjeno po putu, te je rok produžen do kraja godine, s obrazloženjem da je to dobro za korisnike, da što duže imaju neusklađene, niže cijene.

Sada tako korisnici, oni koji su se telekomima obvezali na jednu ili dvije godine, nemaju u praksi nikakvu mogućnost uzmaka. Dođe li do povećanja cijena, morat će ih otrpjet jer će u suprotnom platiti penale za raskid.

Dakle, sada smo u poziciji da telekomi bez obveza u cijeloj 2024. imaju pravo jednom podići cijene temeljem indeksne klauzule. Lani je to, uz inflaciju od 10,8% izgledalo ovako. Prvi se odvažio na taj čin A1, te za 8,5% povisio cijene s 1. srpnja. Telemach je za 8,3% podigao cijene s 1. kolovoza, a HT posljednji i s najnižom stopom – 5-postotnim povećanjem krenuo 1. listopada.

Situacija s povećavanjem cijena telekom usluga, lani je, nakratko razjarila vladajuće, posebice premijera Andreja Plenkovića, te Olega Butkovića, njegova potpredsjednika i Ministra mora, prometa i infrastrukture, te Davora Filipovića, tadašnjeg ministra gospodarstva i razvoja okoliša koji su na prvu kategorički tvrdili da se takvo povećanje cijena neće dogoditi. Oleg Butković, kazivao je da će razgovarati s telekomima, no koliko znamo, takvi razgovori se nisu dogodili. Argument kojim su ‘mahali’ vladajući jesu državne mjere, posebice ona koja fiksira cijenu električne energije.

S obzirom da im je država omogućila nisku cijenu struje, uvjeravali su vladajući, telekomi nemaju razloga povećavati svoje. No, cijene su svi podigli, a vladajući se više niti jednom nisu javno oglasili. Iako su državne mjere produžili do kraja ožujka, a s obzirom na predstojeće izbore, vjerojatno će potrajati bar do ustoličenja nove vlade. Valuta, pak, kojom trguju, operatori u srazu s vladajućima ili regulatorom, je uvijek ista – visina ulaganja.

Iz A1 Hrvatska naglašavaju da se “prošlogodišnjom primjenom indeksne klauzule podržao kontinuitet investicijskog ciklusa koji je rezultirao rekordnim investicijama otkad A1 posluje u Hrvatskoj, većim od 200 milijuna eura”. Iz Hrvatskog Telekoma, također, ističu da su lani odradili “najveća ulaganja u povijesti koja su iznosila više od 300 milijuna eura”, s čime su, kažu “značajno nadmašili ulaganja iz 2022. godine”.

Iz Telemacha, isto, naglašavaju kako su lani “nastavili sa snažnim ulaganjima u tehnološku infrastrukturu neophodnu za daljnji razvoj digitalizacije” te dodaju i da im je lanjska indeksacija cijena “pomogla ublažiti pritiske izazvane poskupljenjem sirovina i povećanjem cjelokupnih troškova poslovanja”.

Telemach: Globalni izazovi
Kada se pak radi u trenutačnim uvjetima u kojima posluju, iz A1 Hrvatska konkretni su te kažu: “Inflatorni pritisak koji se odražava u porastu cijena usluga dobavljača te korisničke opreme, kao i one za izgradnju mreža i dalje predstavlja jedan od većih pritisaka na poslovanje. Na troškovnoj strani će i u 2024. značajnu ulogu igrati cijena premium TV sadržaja koji je osiguran korisnicima kao i konstantna ulaganja u materijalna i ostala primanja zaposlenika”.

Iz Telemacha Hrvatska kažu da su globalni izazovi ostavili posljedice na okruženje u kojem djeluje njihova kompanija te nude širu sliku: “Doza neizvjesnosti koja vlada tržištem uz sve glasnije najave o mogućoj stagnaciji, recesija u Njemačkoj, te činjenica da je pred nama važna izborna godina, kako u Hrvatskoj tako i u EU i SAD, zasigurno će dodatno utjecati i na domaće tržište. I to dugoročno.

Suočeni smo s deficitom radne snage u pojedinim sektorima, a dodamo li energetsku i inflatornu neizvjesnost te rast broja velikih sukoba, sigurno je da je predvidljivost ekosustava u kojem radimo manja”.

Zasad, dakle, poskupljenje nije najavljeno, ali ni otklonjeno. Lani niti jedan telekom nije povisio cijene u istom postotku kao stopa inflacije, za očekivati je da ni ovogodišnja poskupljenja, ako će ih biti, neće dostići maksimalno mogućih 8%.