U emisiji ‘Zeleno gospodarstvo’ na Poslovni TV-u razgovarali smo s Margaretom Zidar s Odjela za energetsku učinkovitost Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Glavna tema bio je u stručnim krugovima često spominjan, ali relativno nepoznat – nZEB. On se odnosi na zgrade gotovo nulte energije, odnosno zgrade visoke energetske učinkovitosti, koje potrebnu energiju pretežito proizvode na samoj lokaciji iz obnovljivih izvora energije.

Standard nZEB obuhvaća niske vrijednosti potrebne toplinske energije za grijanje; nisku vrijednost ukupne energije koja je potrebna zgradi; korištenje obnovljivih izvora energije dostupnih na lokaciji zgrade za najmanje 30 posto potreba zgrade te kvalitetno izvedenu vanjsku ovojnicu zgrade s niskom razinom zrakopropusnosti.

“nZEB standard nije jednako definiran u zemljama članicama EU. U Danskoj, Švedskoj, Finskoj, Češkoj i Hrvatskoj je definiran kao zakonska obaveza od 2019. godine. Sukladno uputama Europske komisije, određene su četiri tipične klimatske zone.

Mediteranska klima obuhvaća najniže vrijednosti primarne energije i najviši udio korištenja obnovljivih izvora energije”, pojasnila je Margareta Zidar te dodala kako će termin nZEB uskoro biti zamijenjen s terminom 0EM – zgrade nulte emisije kako bi se naglasio potencijal za većim korištenjem obnovljive energije.

nZEB nije jednako definiran u zemljama članicama EU, a u Hrvatskoj je zakonska obaveza od 2019./SHUTTERSTOCK

U Hrvatskoj je u razdoblju od 1. travnja 2014. godine do 31. prosinca 2019. godine izgrađeno ukupno 145 nZEB zgrada, ukupne površine 176.981 četvornih metara, no u bazi podataka energetskih certifikata zgrada evidentirano je 616 zgrada. Dakle, 1,6 posto zgrada tog razdoblja za koje su izdani energetski certifikati su nulte energije.

Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) u procesu je oformljivanja nZEB trening centra, u sklopu programa Energija i klimatske promjene koji se provodi kao dio Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora za razdoblje 2014. – 2021. godine. Partneri projekta su EIHP i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Zidar navodi da se radi o programu za edukaciju koji je podijeljen u osam jednodnevnih modula koji će se odvijati jednom mjesečno. Moduli će sadržavati osnovne informacije o odabranoj temi, niz iskustava iz provedenih projekata i praktični rad za polaznike.

Glavni moduli su vezani uz koncepte, strategije i pripremu nZEB projekata, energetsko modeliranje i sustave opskrbe energijom u nZEB zgradama, unaprjeđenje otpornosti i ranjivosti zgrada na potres, te nZEB energetski samodostatno susjedstvo.

Energetski institut Hrvoje Požar ima veliko iskustvo i na temu kako provesti obnovu vlastite zgrade, a pri tom uključiti i zajednicu, jer je od iznimne važnosti da građani koji žive u lokalnim zgradama, u istoj ulici budu na vrijeme informirani sa cijelim projektom u kojem mogu aktivno učiti kako isto mogu potencijalno primijeniti i na svoju zgradu.

“Tijekom prethodnih godinu dana, radi obnove vlastite poslovne zgrade suočili smo se s brojnim administrativnim preprekama te smo definirali optimalno tehničko rješenje koje možemo po našem modelu nuditi kao pomoć gradovima i ostalim jedinicima lokalne samouprave.

Kao relevantne indikatore energetske učinkovitosti promatrali smo vrijednost primarne energije, iznos globalnog troška, emisije CO2, i operativne troškove za kombinacije tehničkih rješenja u nZEB standardu. Identificirali smo 20 varijanti toplinske zaštite vanjske ovojnice, tri izvora energije za sustave grijanja i hlađenja te tri varijanti rješenja za sustav rasvjete i fotonaponski sustav”, pojašnjava Margareta Zibar.

Kako bi se upotpunile zakonske regulative EIHP prepoznaje potencijale u korištenju geotermalne i sunčeve energije u centraliziranim toplinskim sustavima. “Energetska strategija do 2050. godine predvidjela je energetsku obnovu zgrada, novu nZEB gradnju i sunčane toplinske sustave kao okosnicu za energetsku tranziciju.

Predviđena je primjena mjera unaprjeđenja na 90 posto postopostojećih zgrada, odnosno 169 milijuna četvornih metara. Potrebno ulaganje procijenjeno je na 32 milijarde eura. Također, u pripremi su novi modeli pogodni za opskrbljivače energijom koji su dio sustava energetske učinkovitosti, a to su uspostava pametnog doma, unaprjeđenje toplinskih podstanica, punionice za električna vozila, korištenje sunčeve energije, fotonaponske elektrane i uvođenje individualnih vodomjera”, zaključila je Margareta Zidar.

U vremenima u kojima živimo važno je koristiti energetsku, ali i komunikacijsku tehnologiju kako bi se projekti događali brže, kako bi ih bilo više i kako bismo jedni od drugih mogli preslikavati najbolje prakse.