Pulsku Uljanik Brodogradnju 1856 Vlada je odlučila dodatno osnažiti. Nakon što je u travnju i službeno CERP upisao vlasništvo, otkupom većinskog udjela od Uljanik Brodogradilišta u stečaju i postao 97-postotni vlasnik, Vlada je CERP-u dala u zadatak i da ga dokapitalizira unosom gradnje 531 u temeljni kapital.

Riječ je o, kao što je to uostalom pravilo kad je posrijedi velika brodogradnja, vrlo složenom slučaju, nedovršenoj gradnji započetoj još u vrijeme prije stečaja pulskog škvera.

Novogradnja 531 je ro-ro brod u početnoj fazi gradnje, manje od 10 posto, koji je država stekla kao razlučni vjerovnik u Uljanikovom stečajnom postupku, a posljednjih godina spominjan je uglavnom po tomu da njegovi dijelovi, točnije sekcije i čelični limovi, zauzimaju prostor i opterećuju brodogradilište.

Ministarstvo financija početkom prošle godine počelo je stoga plaćati Uljaniku 1856 ležarinu i do sada je uplaćeno, prema dostupnim podacima, oko milijun eura. Kolika je, pak, vrijednost gradnje 531, kojom će se podebljati temeljni kapital Uljanika 1856 tek će utvrditi CERP, koji je od Vlade dobio zadatak izraditi procjenu vrijednosti.

Interes pulskog škvera
Špekuliralo da je interes pulskog škvera za tu gradnju, koji pokazuje de facto od svog osnutka, primarno motiviran vrijednim materijalom za gradnju. Radi se o otprilike 12 tisuća tona uglavnom čelika, čijom bi prodajom tvrtka koja je donedavno imala i blokiran račun, osigurala likvidnost. No, iz vladine odluke jasno je da se gradnja 531 predaje Uljaniku radi nastavka proizvodnje.

Direktor Uljanik Brodogradnje 1856 Samir Hadžić pozdravlja što je takva odluka donesena, no zasad ne otkriva detalje oko stavljanja u funkciju ovog broda.

“Za ovaj tip broda na tržištu definitivno ima interesa, no do sada smo imali vezane ruke i nismo bili u mogućnosti pregovarati, budući da nismo bili vlasnici te gradnje. Sada slijedi skupština i dokapitalizacija pa ćemo nakon preuzimanja gradnje moći vidjeti stvarni interes”, kaže Hadžić, potvrdivši kako je u proteklom razdoblju bilo upita, o kojima su izvijestili resorna ministarstva.

Izvorno je ovaj brod za prijevoz kamiona, automobila i kontejnera na prikolicama, bio građen za luksemburškog naručitelja CLdN, a koji je ugovor zaključen u 2016. raskinuo početkom 2019. zbog otvaranja stečaja Uljanika. Neovisno o tomu što je riječ o brodu za koji je kobilica položena prije dosta godina, u struci smatraju da je ona projektirana u standardu i zasigurno može imati kupca.

Protestirana jamstva
Za tu nedovršenu gradnju država je, inače, platila 276 milijuna kuna protestiranih jamstava, oko 37 milijuna eura, a u stečaju su njegovi dijelovi, točnije brodske sekcije i limovi, procijenjeni na 9,6 milijuna eura.

Dodavanjem te gradnje Uljaniku 1856 povećat će se potencijal tvrtke uoči njezine prodaje na koju je Vlada obvezala CERP, a po vladinoj odluci iz ožujka, ona bi trebala uslijediti nakon dovršetka dvije gradnje koje su u tijeku i za koje su rokovi isporuke predviđeni do kraja godine.

Interes za Uljanik prije nego je CERP postao njegov apsolutni vlasnik (kupnjom iz stečajne mase propalog Uljanika), pokazalo je, inače, osam investitora, čije uključivanje se očekuje kada početkom 2025. CERP raspiše natječaj.

Prošlog tjedna je, inače, u Uljaniku započela i posve nova aktivnost, za koju je tvrtka nedavno, prije mjesec dana, ishodila dozvolu – ‘scraping’ ili rezanje ribarskih brodova. Hadžić kaže kako se brodogradilište uključilo u realizaciju mjere iz EU programa kojom se daju potpore za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti, koju provodi Ministarstvo poljoprivrede.

Do sada im se, kaže Hadžić, javilo deset vlasnika brodova iz Hrvatske s kojima su ugovorili ovaj angažman, a jučer je u rezanje otišao prvi brod. Koliko će im ti poslovi donijeti prihoda, u Uljaniku zasad ne govore, jer ovisi o broju ribara koji će im se obratiti, veličini i materijalima brodova, koji mogu biti od čelika, aluminija, drva i stakloplastike.