Jedna od mnogih definicija digitalizacije kaže da je ista korištenje digitalnih tehnologija s ciljem promjene poslovnih modela, kreiranja novih pirhoda i prilika koje donose nove vrijednosti. “Kada razmislimo onda kažemo da je kod procesa digitalizacije najvažnije da pojednostavi i skrati poslovne procese, da dovede do ušteda, poveća sigurnost te transparentnost”, istaknuo je Denis Petek, glavni menadžer za prodaju IN2 grupe, jedne od vodećih IT kompanija koja digitalna rješenja pruža u privatnom i javnom sektoru.
Petek ističe da IN2 ima mnoga rješenja koja omogućuju sve gore navedeno, a jedno od njih je IN2DMS sustav za upravljanje dokumentima. “To je platforma za upravljanje poslovnim procesima te omogućuje niz funkcionalnosti, od arhiviranja, nadzora i upravljnja procesom, potpisivanja dokumenata i slično”, objašnjava Petek. Također, dodaje za uspješnu je digitalnizaciju najvažnija jednostavnost. “Uspjet će oni koji idu malim koracima”, jasan je Petek.
Preustroj proizvodnje…
Virtualni dvojnik proizvoda, stroja, proizvodne linije, procesa ili pak cijeloga proizvodnog pogona jedan je od najvažnijih stupova digitalne transformacije, istaknuo je Tomislav Ščrbak, direktor prodaje za industriju i komercijalno zgradarstvo Schneider Electrica u svojoj prezentaciji “Digitalni blizanci – stupovi digitalne transformacije” na konferenciji Smart Industry 2022. Pojasnio je da su za ostvarenje digitalne transformacije dostupne nove tehnologije za različite industrije, a primjeri iz prakse pokazuju kako se primjenom novih tehnologija na prihvatljiv način mogu preustrojiti proizvodnja, servis, poslovni model ili čak cjelokupna organizacija radi postizanja veće operativne učinkovitosti te smanjenja troškova i otpada, ali i smanjenja vremena potrebnog za razvoj novog proizvoda.
Održavanje podatkovnog centra moraju raditi profesionalci
O praktičnim primjenama pametne industrije u praksi su na konferenciji Smart Industri 2022 govorili predstavnici tvrtki i institucija. O kolokaciji servera Ministarstva poljoprivrede u A1 govorili su Boris Korbar iz IT-a Ministarstva poljoprivrede i Damir Bujan iz A1. Bujan pojašnjava da seljenje servera u specijalizirane podatkovne tvrtke ima niz sigurnosnih i financijskih benefita za korisnike. Korbar naglašava da je održavanje podatkovnog centra projekt i to moraju raditi profesionalci jer se u protivnom gubi puno vremena i novca. O praktičnom primjeru implementacije digitalizacije tvornice govorio je Marin Bek, predsjednik Uprave Ascalia. Kao najveći izazov digitalizaciji konkretne tvrtke navodi definiranje što vlasnik točno želi, jer sve ostalo su samo tehnički i financijski detalji koji se kroz segmente implementiraju. Rok Koren iz Siemensa je predstavio digitalizaciju u slovenskoj tvrtki Štore Steel koja je u projekt krenula zbog povećanja svoje produktivnosti. Projekt digitalizacije je koštao 300.000 eura, a isplatit će se za manje od tri godine. O digitalnoj transformaciji nabave su govorili konzultanti Deloittea Igor Vitas i Samra Karamehić. Istaknuto je da su prioritetne komponentne procesa nabave u poduzećima vrlo različite te se za svaki pojedinačni subjekt mora napraviti analiza prioriteta cjelokupnog poslovnog sustava te naći najbolji modeli i alati.
Razviti strateške sposobnosti za razvoj pametnih proizvoda
Put kojim kompanija mora proći da bi od svog klasičnog, odnosno tradicionalnog proizvoda, napravila Smart Product, odnosNo pametan proizvod, objasnio je na konferenciji Smart Industry Poslovnog dnevnika, Boris Blumenschein, član Uprave za razvoj, tvrke InfoDom, vodećeg ponuđača fleksibilnih digitalnih platformi za javni i privatni sektor. Da bi tvrtke došle do pametnog proizvoda moraju, objasnio je Blumenschein, razviti strateške sposobnosti za razvoj pametnih proizvoda, što je nemoguće bez digitalne transformacije. Strateške sposobnosti pak uključuju digitalizaciju podataka, digitalizaciju procesa, organizacije te u konačnici kompanije. Osnovna svojstva pametnog proizvoda pak, kaže Blumenschein, su da je digitalan, povezan, responzivan te inteligentan. Član Uprave za razvoj InfoDoma naglasio je da je digitalna transformacija evolucijski proces. Taj isti olakšava InfoDom koji je razvio višenamjensku digitalnu platformu koja vodi paralelno vodi proces digitalne transformacije i razvoj pametnih proizvoda.
Na poduzetnicima je da u digitalizaciju krenu
“Digitalizacija je oružje kojim bi se hrvatsko gospodarstvo trebalo bolje integrirati u dobavne lance vrijednosti. Također, digitalizacija je oružje tvrtkama koje nisu iz IT sektora da postanu konkurentnije”, smatra Robert Blažinović, v. d. ravnatelj Uprave za industriju, poduzetništvo i obrt iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na panelu “Digitalizacija malog i srednjeg poduzetništva”. Blažinović prisutnima poručuje da će mjere koje će ministarstvo donositi ići u smjeru uvođenja digitalizacije u malim i srednjim poduzećima.
Ukupno će gospodarstvu, rekao je, biti na raspolaganju 4,8 milijardi kuna. Do kraja ove godine pak trebao bi biti raspisan natječaj za vaučere za digitalizaciju. Koliko će biti vrijedan Blažinović nije rekao ali je najavio da Vlada kreće u stvaranje boljeg poslovnog okruženja.
Što se ocjene digitalizacije malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj tiče, Anamarija Mlinarić, voditeljica regionalnog sektora za tehnologije, medije i telekomunikacije Deloittea , zaključila je da situacija u Hrvatskoj “nije tako loša”. Imamo pozitivan trend. Poduzetnici se digitaliziraju. Primjerice, njih 40 posto koristi e-račun, a dobar dio i e-trgovinu”, ističe Mlinarić.
Na panelu su sudjelovali i predstavnici tvrki koje poduzetnicima omogućuju digitalizaciju. Jedna od njih je i kompanija Prehnit, jedna od vodećih domaćih tvrtki koja pruža rješenja u planiranju i implementaciji geografskih informacijskih sustava (GIS) korištenjem ICT-a. “Mi uvodimo red u prostor”, istaknuo je Vlatko Roland, član Uprave Prehnita dodavši da su nedavno ponudili i PaW uslugu, što je sustav koji kroz atraktivnu vizualizaciju omogućuje treću dimenziju, a tako i kvalitetno upravljanje imovinom. Usto, trenutno rade na projektu digitalizacije državne geodetske uprave, no Roland naglašava važnost otvorenosti podataka te poziva da isti budu dostupniji.
Milan Komorčec, izvršni partner za financije, prodaju i marketing DignetSoftwarea, tvrtke koja se bavi implementacijom IT sustava, ističe da je Hrvatska mnogo napredovala. “Prije 10 godina u manjim tvrtkama direktori nisu imali niti računalo na stolu”, prisjeća se te daje konkretne savjete kako provesti digutalizaciju. “Što prije donesite odluku o upotrebi digitalnih sustava jer će vam oni pojednostaviti poslovanje. Potom istražite mogućnosti mogućnosti sufinanciranja. U konačnici dobro razmislite s kim ćete ju raditi”.
Igor Šugar, direktor marketinga iz Rittala, pak navodi da je edukacija najveći problem domaćeg malog i srednjeg poduzetništva. “Poduzetnici često dobe sufinanciranje projekata digitalizacije te ne znaju što će s tim novce, kao niti što točno žele”, ističe.
Božidar Bajsič, direktor operacija Editala, pružatelja EDI rješenja specijaliziranih za optimizaciju procesa opskrbnog lanca i rješenja za elektroničku razmjenu podataka, poručuje pak da njihova istraživanja pak pokazuju da uvođenje eračuna smanjuje troškove pet puta, te da se digitalizacijom otpremnica bitno štedi vrijeme u dostavi robe.
Benefiti su jasni. Na poduzetnicima je da u digitalizaciju krenu.
Proces poput braka
Digitalnu transformaciju u proizvodnji dijelova za Rolls-Royce u Hrvatskoj je na konferenciji Smart Industry 2022 predstavio Zlatko Šimunec, predsjednik Uprave, CADCAM Group. “Najveće pitanje koje si svi naši korisnici postavljaju je kad krenuti u digitalnu transformaciju i koga odabrati kao partnera. Ovo potonje je jako važno jer je ovaj proces poput braka, traje 10-ak i duže godina”, kazao je Šimunec. Dodao je da je upravo platformu CADCAM koristio i Rimac za razvoj svoje Nevere. Njihova suradnja, preko karlovačke metalurške industrije TPT u kojoj su svoj sustav instalirali, s Rolls-Royceom se odnosi na razvoj zrakoplovnih motora tog britanskog giganta.
O digitalizaciji logistike poslovanja Luke Ploče govorio je Ivan Bilać, direktor prodaje u Eccos inženjeringu koja je najpoznatija po svojem ugovoru s Europskom komisijom za kontrolu ulaska osoba i vozila u njihove objekte u Bruxellesu. Njihova aplikacija EPSIMAX objedinjuje sve ostale sustave sigurnosti u nekom sustavu, a u Pločama je implementirana prije osam godina na kontroli ulaska vozila u prostor Luke. Kako funkcionira fleksibilnost i stabilnost u logistici na primjeru austrijske tvrtke Knapp, predstavio je Zoran Kovačević, direktor razvoja u tvrtki Serengeti čijih 180 inženjera je u proteklih 15 godina odradilo više od 300 odrađenih projekata.
Novosadski istraživačko-razvojni institut za informacijske tehnologije Biosens je u suradnji s Delta Holdingom i Mokrin Houseom pokrenuo projekt prvog digitalnog sela u Srbiji. Isidora Stojačić iz Biosensa je istakla da im je fokus razviti projekte koji imaju praktičnu primjenu u poljoprivredi, poput dronova i robota, a u svrhu smanjena uporabe pesticida i veće produktivnosti. Edo Bratović iz Mokrin House-a, pojašnjava da je cilj bio da se ovakav projekt napravi u realnim okvirima u živom selu, Mokrin, koje ima 3000 stanovnika i 600 gospodarstva, a od čega je 40 farmera ušlo u projekt digitalizacije. Najavio je osnivanje i digitalne zadruge u kojoj bi udruženi farmeri zajedno nabavljali repromaterijal i opremu pod povoljnijim uvjetima. Tijana Koprivica iz Delta Holdinga, kazala je da oni od 2018. u svojem fokusu ima digitalizaciju poljoprivrede.
‘Umjetnu inteligenciju koristimo za predviđanje broja i fluktuacije putnika’
Darijan Marčetić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva voditelj je projekta čiji je cilj analizirati podatke u sektoru javnog prijevoza te tako omogućiti pametan javni prijevoz. Ovaj projekt, koji je u razvoju, Marčetić radi za Atron grupu koja posluje na tržištu EU-a u sektoru javnog prijevoza putnika te ima preko 40 tisuća vozila.
“Moj je zadatak analizirati podatke za njih. Umjetnu inteligenciju koristimo za predviđanje broja i fluktuacije putnika, za detekciju i predviđanje zastoja te ostalih kritičnih situacija, a na temelju aktualnih i povijesnih podataka”, objašnjava Marčetić.
Takođe, ističe, rezultati pokazuju da su temeljem umjetne inteligencije predviđanja rasporeda vožnje poboljšali za čak više od 30 posto.
“Algoritimi umjetne inteligencije ostvaruju bolje rezultate što su strukture podataka veće i kompleksnije”, navodi Marčetić. Također, objašnjava, Atron sustav želi urbanim sredinama omogućiti pametnu vožnju, a ona uključuje planirenje reda vožnje, nadzor kvalitete usuge, detekciju kritičnih situacija i obavjšetavanje u stvarnom vremenu.
‘Mnoge naše tehnologije omogućuju drugim industrijama da se transformiraju’
Umjetna inteligencija (eng. AI), ako je razvijena u skladu s primjenjivim zakonodavstvom, može unaprijediti određena područja i ponuditi značajne inovacije, rečeno je na panel diskusiji “Umjetna inteligencija – potencijal i rizici, koristi i vrijednost za gospodarstvo powered by HUP-ICT”, koja se održala u sklopu konferencije Smart Industry 2022 u organizaciji Poslovnog dnevnika u utorak u Zagrebu.
Marin Grgurev, voditelj Data Science odjela InSky Solutionsa mišljenja je da će vrijeme pokazati da li je Hrvatska spremna za AI te u kojoj mjeri jer je to proces koji traje. “Veliki sustavi, poput hotela, imaju više tisuća poziva i mailova za čije rješavanje ne postoji održiva rješenja. Stoga su za njih napravljeni mini moduli na bazi AI koji su prilagođeni konkretnom korisniku”, kazao je Grgurev čija tvrtka je na tržištu prisutna sedam godina.
Karlo Guštin, menadžer za nova područja i strateške inicijative Ericsson Nikola Tesle, kao najizazovnije momente zadnjih desetljeća u tehnologiji vidi krizu IT-a početkom 2000-ih, pa financijsku krizu 2010. i sve do novonastalih situacija s koronom i ratom u Ukrajini. “Mnoge naše tehnologije omogućuju drugim industrijama da se transformiraju, možda i više nego što se sam ENT transformira. Iako je vidljivo i kod nas da se proizvodnja kroz godine pretvorila u razvoj gdje se proizvodi znanje, a ne konkretni proizvodi”, ističe Guštin.
Da se o razvoju tehnologiju priča već desetljećima, no da je zadnjih 20-ak godina ipak najviše napraljevno po tom pitanju svjedoči i prof. dr. sc. Sven Lončarić, voditelj Centra za umjetnu inteligenciju Fakulteta elektrotehnike i računarstva. “Mi na FER-u imamo više projekta koji su financirani iz EU fondova gdje radi veliki broj stručnjaka na raznim institutima, a kod nas se priprema ili je već napravljeno i 50-ak doktorata. To su uglavnom ljudi koji će sutra raditi u hrvatskom gospodarstvu te dati jednu dodatnu kvalitativnu dimenziju razvoju tehnologije i digitalizacije u Hrvatskoj”, ističe Lončarić. Dodaje da je na njihovim projektima zaposleno oko 700 ljudi u našoj zemlji čija plaća ne dolazi iz hrvatskog proračuna nego EU izvora.
Marijana Šarolić Robić, članica Izvršnog odbora HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, smatra da je jako veliki izazov gdje je potencijal primjene digitalizacije i umjetne inteligencije u praksi. “Digitalizacija je puno obuhvatnija nego tehnologije s kojima smo se sad susretali. Društvo je definitivno za to, no pitanje je kako to što prije i bolje iskoristiti u praksi”, navodi Šarolić Robić.
