Iako se za zamjenicu ministra gospodarstva Tamaru Obradović Mazal već neko vrijeme govori da odlazi iz ministarstva, najnovija spekulacija je da bi joj novo odredište moglo biti mjesto viceguvernerke Hrvatske narodne banke.

Tome su, navodno, skloni i guverner Boris Vujčić, i vladajući SDP. Ipak, u HNB-u neslužbeno kažu kako je o imenima zasad "puno prerano" govoriti. Pristupanjem Hrvatske EU promijenit će se sastav Savjeta i rukovodstva HNB-a na način da će umjesto sadašnjih ukupno 14 članova Savjeta (6 unutarnjih i 8 vanjskih) ubuduće imati osam članova i svi će biti zaposlenici centralne banke s punim radnim vremenom. Uz guvernera i njegova zamjenika, u njemu će biti šest umjesto dosadašnja četiri viceguvernera. Budući da će Adolf Matejka, viceguverner nadležan za devizne poslove i platni promet u listopadu po isteku mandata, prema svemu sudeći, otići u mirovinu, ove godine u vodstvu HNB-a će se imenovati ukupno tri nova viceguvernera. Zasad se, međutim, ne zna hoće li se (i koliko) oni tražiti 'iznutra' ili će se ići na novo zapošljavanje.

Ako bi se nagađanja o Obradović Mazal pokazala točnima, bio bi to ipak otklon od dosadašnje prakse koji bi potencirao i teze o političkom kadroviranju. U centralnom bankarstvu nema nikakva iskustva, po struci je pravnica, a kao referencu bi se eventualno moglo istaknuti iskustvo sudjelovanja u pregovaračkom procesu s EU. Premda je pravo važna dimenzija u funkcioniranju (i) središnje banke, dosad su se viceguverneri mahom birali iz redova ekonomskih i financijskih stručnjaka kojima (centralno) bankarstvo nije novi teren. Viceguverner pravnik bio je dosad tek Dragutin Zaninović, i to početkom devedesetih. Sve u svemu, monetarna vlast slovi za zonu u kojoj su standardi kadroviranja i kompetencija postavljeni više nego kod ostalih institucija i razina vlasti i to se nekako smatra dosegom koji je važno zadržati.