Cijene stambenih kvadrata u Hrvatskoj nastavile su rasti i u 2023. godini pa je tako prosječna tražena cijena kvadrata stana skočila za 21 posto u odnosu na godinu ranije, na 3.223 eura, a prosječna tražena cijena kvadrata kuće za 40 posto, na 2.606 eura, pokazala je analiza internetskog oglasnika Njuškalo objavljena u četvrtak.
Analiza oglasa objavljenih na tom portalu pokazala je da su nekretnine i dalje najskuplje u Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. U Istarskoj se tako za kvadrat stana u prosjeku tražilo 3.836 eura, a za kvadrat kuće 3.183 eura, u Dubrovačko-neretvanskoj za kvadrat stana 3.602 eura, s kuće 2.699 eura. U Splitsko-dalmatinskoj županiji se za kvadrat stana u prosjeku tražilo 3.590 eura, a za kvadrat kuće 2.960 eura.
Po podatcima portala, u ponudi je najviše bilo stanova od 61 do 80 metara kvadratnih, 28,1 posto, te onih od 41 do 60 kvadratnih metara, 24,8 posto.
Kada se gledaju cjenovni razredi, najveća je ponuda u kategoriji od 2.001 do 3.000 eura po četvornom metru, 33,7 posto, i onoj od 3.001 do 4.000 eura po kvadratu, 31,1 posto.
U većini zemlje ponuda i potražnja su usklađene, primjećuju analitičari Njuškala, napominjući da su iznimka, kao i prethodne godine, bile Primorsko-goranska i Istarska županija koje su imale veću ponudu nego potražnju. S druge strane, u kontinentalnoj Hrvatskoj, izuzev Grada Zagreba i Zagrebačke županije, potražnja je bila nešto veća od ponude.
Prosječna tražena cijena kvadrata stana u Zagrebu 2.987 eura
Prosječna tražena cijena kvadrata stana u Zagrebu iznosila je 2.987 eura, a kvadrata kuće 1.795 eura.
U ponudi je najviše bilo stanova u cjenovnom razredu od 2.001 do 3.000 eura po kvadratnom metru, 48,7 posto, a takvi stanovi najviše su se i tražili, s udjelom ukupne potražnje od 48 posto.
Najviše su se tražili stanovi od 41 do 60 metara kvadratnih, 32,2 posto, no u ponudi ih je bilo nešto manje, 26,1 posto. Velika je potražnja bila i za stanovima od 21 do 40 kvadrata, 24 posto, no takvih je ponuđeno upola manje, 12,1 posto, pokazala je Njuškalova analiza.
Najskuplje kvadrate u Zagrebu, kada je riječ o prodaji stanova, imaju četvrti Trešnjevka-jug, 3.392 eura, Gornji grad-Medveščak, 3.252 eura, Trnje 3.248 eura i Donji grad, 3.263 eura. Kuće se najviše cijene u Gornjem gradu-Medveščaku (3.000 eura po kvadratu i Donjem gradu 2.924 eura po metru kvadratnom).
S druge strane, najjeftinije su Sesvete, gdje traženi kvadrat stana u prosjeku stoji 2.194 eura, a kvadrat kuće 1.151 euro. No, kvadrat kuće, ipak, je najjeftiniji u Gornjoj Dubravi, 1.137 eura, navodi se u analizi.
Prosječne tražene cijene kvadrata stana i kuće u Splitu premašuju četiri tisuće eura
Cijene su rasle i u ostalim dijelovima Hrvatske pa tako Grad Rijeka bilježi porast traženih cijena stanova za čak 26 posto, uz prosječnu traženu cijenu od 2.661 eura po kvadratu.
Slična je situacija i u Splitu, gdje su tražene cijene skočile za 20 posto, a kvadrat stana dosegao prosječnu cijenu od 4.061 eura.
Tražene cijene stanova u Osijeku narasle su za 17 posto, na prosječnih 1.733 eura po kvadratu.
Kada je riječ o prodaji kuća, najveći rast cijena zabilježen je u Osijeku, 15 posto, gdje je prosječna tražena cijena kvadrata iznosila 963 eura. S rastom od 12 posto slijedi Samobor, uz prosječnu traženu cijenu od 1.458 eura po kvadratu, pa Rijeka i Split, uz skok za po 11 posto, pri čemu se u Rijeci za kvadrat kuće u prosjeku tražilo 1.877 eura, a u Splitu čak 4.162 eura. Od gradova u zagrebačkoj okolici, Zaprešić je zabilježio i pad traženih cijena kuća i to za osam posto, uz prosječnu cijenu od 1.241 eura po metru kvadratnom, izvijestili su iz Njuškala.
Prosječna tražena cijena automobila u 2023. niža za 2.000 eura
Njuškalo je predstavio i rezultate analize auto-moto tržišta u 2023. godini, u kojoj je zabilježen porast broja oglasa osobnih automobila za 54,9 posto, dok je broj oglasa u kategoriji motocikala/motora skočio za 48,9 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Prosječna starost oglašenih automobila u 2023. godini bila je 11 godina, a prosjek prijeđenih kilometara 180 tisuća. Prosječna tražena cijena kretala se oko 18 tisuća eura, što je za dvije tisuće eura manje nego prošle godine.
U ponudi s udjelom od 18,7 posto prednjače automobili marke Volkswagen (VW), slijedi BMW (11,4 posto), Audi (10,6 posto), Renault (11 posto) i Mercedes-Benz (8,8 posto).
Od modela, najviše je bilo ponuđenih Golf “sedmica”, 23,7 posto.
Najzastupljeniji su bili automobili u kategoriji od 5.001 do 10 tisuća eura, 24,2 posto, no manje nego 2022. godine, kada je taj postotak iznosio 28,4 posto, pokazala je analiza.
Nadalje, porast ponude u odnosu na prethodnu godinu vidljiv je u cjenovnim kategorijama od 15.001 do 20 tisuća eura, na 17,9 posto naspram prethodnih 14,7 posto, te od 20 tisuća eura na više, na 22,5 posto u odnosu na 16,3 posto u 2022. godini.
U ponudi je najviše bilo automobila starosti od šest do deset godina, 39,4 posto, te onih od 11 do 15 godina, 22,7 posto, pri čemu je kod potonjih zabilježen značajan pad u odnosu na ponudu godinu ranije (kada je udio bio 29,1 posto).
Njuškalo je zabiježilo i veći porast u potražnji rabljenih i novih automobila u odnosu na godinu ranije. Rabljeni i dalje nadmašuju nove u broju pregleda, no potražnja je puno veća za novim automobilima, uz skok za 24 posto u odnosu na 2022., dok je kod rabljenih riječ o porastu od tri posto.
Najpregledaniji automobil u 2023. godini Lamborghini Huracan
Najveći skok u potražnji imali su modeli BMW iX1, 80 posto, BMW i7, 69 posto, te MG5, 221 posto, a zanimljivo je, istaknuli su iz Njuškala, da su sva tri električna vozila. Iako su navedeni modeli najtraženiji, najpregledaniji automobil u 2023. bio je Lamborghini Huracan, napominju.
Što se tiče pojedinih vrsta motora, blagi pad je uočljiv jedino kod dizelaša, ali ponuda električnih i hibridnih skočila je za više od 500 posto.
U 2023. interes za motociklima je pao pa je tako potražnja za enduro/cross motociklima niža za 10 posto u odnosu na 2022. godinu. Još manju potražnju bilježe cestovni, uz pad za 19 posto, i sportski motocikli, s padom za 23 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu