Državni tajnik u Ministarstvu prometa Alen Gospočić izjavio je u srijedu kako je ovo “godina željeznice”, da se kreće u njenu veliku reformu te da su projekti u njoj trenutno vrijedni tri milijarde eura.

Pred nama sveobuhvatna reforma željezničkog sustava, doslovno renesansa tog sustava, rekao je Gospočić u Hrvatskom saboru predstavljajući izmjene Zakona o željeznici, odnosno potrebu da se u njega prenese europska direktiva.

Željeznička se infrastruktura, napomenuo je, neće izgraditi preko noći, taj posao traje desetak godina. Neki projekti su u gradnji, neki u izradi studija, ti projekti su u ovom trenutku vrijedni tri milijarde eura, rekao je državni tajnik.

Željeznica u Hrvatskoj desetljećima zapostavljana

Zastupnici pozdravljaju najavljenu reformu, suglasni da je željeznica u Hrvatskoj desetljećima zapostavljana na račun drugog prometa.

Tomislav Tomašević (Zeleno-lijevi blok) ističe da u okviru reforme ulaganje u željezničku infrastrukturu treba iznositi 50 posto svih ulaganja u prometnu infrastrukturu.

Smatra i da treba odustati od privatizacije HŽ Carga jer “jedino Britanija nema državnog teretnog prijevoznika”, te osnovati udruženje korisnika željezničkih usluga.

Modernizacija voznog parka HŽ putničkog prijevoza je u tijeku i u slijedeće četiri godine bit će obnovljeno 60 posto, kaže Pero Ćosić (HDZ) i ističe da će na hrvatskim prugama voziti 68 novih, niskopodnih električnih vlakova.

Možemo imati savršene vlakove, ali nemamo prugu

“Možemo imati savršene vlakove, ali ako nemamo prugu džaba smo krečili”, uzvraća Anka Mrak Taritaš (GLAS) i poručuje da smo, kad je riječ o infrastrukturi, “mali šepavi mački”.

Slično smatra i Ivana Posavec Krivec (SDP) koja kaže da već sada imamo niskopodne vlakove koji mogu voziti do 120 kilometara na sat, ali nemamo željeznicu kojom mogu prometovati.

Zastupnici su Vladin prijedlog o tehničkoj izmjeni Zakona iskoristili kako bi postavili pitanja o sasvim konkretnim problemima i projektima na željeznici.

Pruga Zabok-Zaprešić kasni godinu i pol; Pruga početkom rujna

Pruga Zabok-Zaprešić kasni godinu i pol, trebala je biti završena 1. listopada 2019., podsjeća Hrastov zastupnik Hrvoje Zekanović.

Poziva nadležne u Hrvatskim željeznicama da se pozabave činjenicom da se u autobuse, koji umjesto vlaka prevoze putnike, “nagura više ljudi nego je sjedala, krše se epidemiološke mjere”.

Pruga je u “finalizaciji tehničkih radova”, nakon toga treba ishoditi dozvole i pustiti prugu u pogon, vjerujem početkom rujna, odgovorio je Gospočić zastupniku Domovinskog pokreta Davoru Dretaru.

Naveo je kako nema spoznaja da je bilo makinacija oko radova te da je nadzornik iz EU imao zamjerke.

Marin Miletić (Most) poručuje kako Rijeka i Primorsko-goranska županija predugo čekaju novu i modernu prugu prema mađarskoj granici.

Marin Lerotić (IDS) ističe kako istarska pruga, “koja je potpuno zaboravljena od države”, zaslužuje revitalizaciju i modernizaciju kako bi se iskoristili potencijali Istre, posebno njene unutrašnjosti.

Davor Ivo Stier (HDZ) apostrofira gradnju 14 kilometara pruge koja će povezati Samobor sa Zagrebom. Taj projekt ide u dobrom smjeru, treba naći rješenje da se smanji velik broja stajališta radi što veće protočnosti, odgovara Gospočić.

Do Zagreba brže “na biciklu ili magaretu” nego vlakom

Miro Bulj (Most) ljuti se zbog ukidanja noćnog brzog vlaka Split-Zagreb, tvrdi da od 2005. “ni lipe” nije uloženo u prugu od Splita do Zagreba, da se na toj relaciji putuje dva sata dulje nego prije 15 godina. “Brže dođete na biciklu ili magaretu, nego vlakom”, kazao je zastupnik.

I Anja Šimpraga (SDSS) upozorava na ukidanje te noćne linije, ali i one Rijeka-Osijek u jutarnjem terminu, na to da na kolodvorima više nema noćnih smjena.

Izmjene Zakona o željeznici uređuju situaciju u kojoj nekoliko željezničkih prijevoznika u isto vrijeme na istim trasama zatraži od upravitelja infrastrukture dodjelu trasa, odnosno pristupa željezničkoj infrastrukturi kako bi mogli prevoziti putnike i/ili terete, pa su im zahtjevi međusobno u koliziji.

Predložene izmjene u tom slučaju propisuju postupak koji upravitelj infrastrukture provodi sa željezničkim prijevoznicima kako bi osigurao najbolje moguće ispunjavanje njihovih zahtjeva.