Ove godine natječaj za raspodjelu drvne sirovine za naredno jednogodišnje razdoblje Hrvatske šume već su provele, nešto ranije nego je to uobičajeno, no još je više od samog ‘tajminga’ znakovito to što je sve proteklo bez uobičajene buke i jagme.

Proizvođači iz drvne industrije ovaj put nisu javno lobirali i žalili se da će im manjkati sirovine koju država omogućuje uz povoljniju cijenu. Već sada znaju da im iduće godine uobičajene količine drva neće biti potrebne. Najveći dio proizvođača odrađuje ranije ugovorene poslove, no novih narudžbi, kažu u branši, nema.

Zaustavljene narudžbe

Jednostavno, Njemačka, gdje su njihovi najvažniji kupci, zaustavila je narudžbe, svjedočimo kako je tamošnja gradnja stala, a mentalitet Nijemaca, koji na naznake krize reagiraju promptnim prekidom potrošnje, rezultirao je gubitkom novih poslova i za hrvatske proizvođače. Već i nešto ranije započela su usporavanja narudžbi u Italiji, a na ta dva tržišta plasira se glavnina domaće drvne industrije. Nagli rez u narudžbama u Njemačkoj prelijeva se sada i na druga velika europska tržišta na koje su uglavnom orijentirane.

Filip Galeković, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK kaže da je situacija slična onoj iz 2008. koju proizvođači itekako pamte/PD

“Ukratko, tržište je mrtvo, pod pritiskom kamata prestale su investicije i ljudi ne kupuju i nema sumnje da će najveći dio proizvođača u našoj industriji ovu godinu završiti s velikim padom, a ono što još više brine jest iduća godina. Jer, pravi lom tek će uslijediti, budući da su ove godine veliki igrači čije su investicije pratile banke poslove dovršili, ali nove projekte stavili su na čekanje”, kaže Nikola Požgaj.

On je među hrvatskim proizvođačima prvi, još prije godinu dana, javno progovorio o padu narudžbi i neizvjesnosti koja se osjeća na njemačkom tržištu, a u međuvremenu je, kaže, on sam donekle uspio nadomjestiti poslovima na nekim tržištima na kojima do sada nije poslovao, konkretno u Španjolskoj. Od početka godine i na talijanskom su tržištu ozbiljni poremećaji, odnedavno je i u Francuskoj počelo ‘stezanje’, a zasad na europskom području potrošnja još nije drastično pala na tržištima skandinavskih zemalja, Švicarske, te Velike Britanije.

No, kako u drvno-prerađivačkoj industriji u pravilu ciklus ugovaranja i isporuke traje šest do 12 mjeseci, krizu se zapravo tek očekuje. Po statistici, ona je već na vratima, jer u prvih devet mjeseci drvno-prerađivačka industrija bilježi pad od preko 16 posto na godišnjoj razini, a proizvodnja namještaja od preko 17 posto. I izvoz bilježi podbačaj, kod drvoprerađivača rezultat je slabiji za gotovo 17 posto nego lani u prvih osam mjeseci, dok su proizvođači namještaja izvezli za 4,5 posto manje. Konkretno, vrijednost izvezenog prerađenog drva, parketa, podnih i zidnih obloga, furnira, briketa i peleta i drugih proizvoda od drva po podacima DZS-a iznosila je 675 milijuna eura, a izvezenog namještaja 205 milijuna eura.

Drvna industrija generalno je jedna od rijetkih u kojima Hrvatska ostvaruje suficit, no ove godine taj plus se smanjio. Činjenica je da pada i uvoz drva i proizvoda od drva, za gotovo 4 posto, s tim da domaći drvoprerađivači izvoze još uvijek dvostruko više nego se drva i proizvoda od drva uvozi, no s druge strane uvoz namještaja nastavlja rasti. U osam mjeseci namještaja je uvezeno 11,4 posto više nego lani, a i vrijednost uvezenih proizvoda veća je od izvoza.

U osam mjeseci uvezeno je namještaja u vrijednosti 363 milijuna eura. Prema nešto detaljnijim podacima o strukturi izvoza drvne industrije koje smo dobili iz Hrvatske gospodarske komore, u Njemačku je u prvih osam mjeseci ove godine plasirano 17 posto manje nego lani, a u Italiju 11 posto, dok je u Austriju, koja je također važno tržište, izvoz pao za više od 18 posto.

U odnosu na lanjskih osam mjeseci, najveće se smanjenje, kažu u HGK, bilježi kod piljene građe (17%) i građevinske stolarije (39%), te lamela i nesastavljenih daščica za parket (24%). To su ujedno i najvažniji izvozni proizvodi, a ukupno njihov doprinos smanjenju izvoza bio je 119 milijuna eura.

Kao i u ranijim krizama, među proizvođačima u drvnoj industriji najviše udare lošijih gospodarskih kretanja osjete one koji djeluju u proizvodnji niže zahtjevnosti i cjenovnog razreda, dok su oni koji se razvijaju u niši luksuznih proizvoda manje ugroženi. Njihov udjel još uvijek je u redovima ove industrije nije značajan, premda se zadnjih godina razvija sve više prepoznatljivih brendova.

Netom prije aktualne krize, drvna industrija prekinula je lagano slabljenje prihoda od prodaje, koje je, kao i u ostalim sektorima, izraženije bilo u vrijeme korone. Sektor je nakon pandemije snažno uzletio, pa su prema HGK-ovim podacima proizvođači značajno podigli rezultate i na razini petogodišnjeg razdoblja.

Broj poduzeća u ovoj djelatnosti od 2018. do 2022. rastao je godišnje stopom od 5 posto, a broj zaposlenih za 2,5 posto. U prošloj godini prerada drva i proizvodnja namještaja brojala je 2377 poduzeća s gotovo 30,1 tisuću radnika. U tom petogodišnjem razdoblju povećali su se i ukupni prihodi stopom od 13 posto godišnje, te su oni u prošloj godini dosegnuli gotovo 3 milijarde eura.

Ozbiljna kriza

Prekid tog pozitivnog trenda sada je, u uvjetima poremećaja i pada izvozne potražnje, visoke inflacije i skupog novca neminovan. Pitanje je koliko snažno će ona zahvatiti proizvodnju i koliko dugo će potrajati.

Filip Galeković, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK, kaže kako je situacija slična onoj iz 2008, koju proizvođači itekako pamte, a razlika je, dodaje, to što sada imamo dva rata koja značajno utječu na cjelokupnu situaciju po pitanju cijena sirovina i proizvoda, te je teško išta predvidjeti. No, sigurno se ne očekuje poboljšanje u narednoj godini, već samo daljnji pad, reći će Galeković, koji tu konstataciju temelji i na anketi koja je provedena interno među članicama Udruženja drvno-prerađivačkih tvrtki, a koja pokazuje da u ovoj godini sektor bilježi pad prometa preko 30 posto u odnosu na prošlogodišnji, i to u rasponu od 15 do čak 60 posto.

U nastavak pada prihoda do kraja godine sigurno je 65 posto tvrtki, a gotovo toliko ih je pesimistično i u očekivanjima za iduću godinu i računa na daljnji pad prihoda. Neminovno je u ovoj situaciji i smanjenje svih troškova, pa i broja zaposlenih, a do sada je već otkaze moralo poduzeti 30 posto tvrtki.

Veći poduzetnici s drastičnim odlukama još čekaju, stvaraju zalihe i, kako kažu neki od njih, odgađaju financijske rezove i otpuštanja, preslaguju poslovanje i traže opcije kako očuvati sustav. Kako je proteklih godinu-dvije na ovoj poslovnoj sceni bilo dosta novih akvizicija i neke od velikih tvrtki imaju strane vlasnike, koji osiguravaju poslove i likvidnost društava, za sada lakše prolaze taj potres nego manji proizvođači.

Slavonija, Gorki kotar, Lika…

Malo je sektora u prerađivačkoj industriji koji su se tako brzo i snažno oporavili nakon prošle gospodarske krize 2008. Pritom, riječ je o sektoru u kojemu se odvija žestoka konkurencija i probijaju se novi ‘igrači’, poput primjerice Poljske. Država je nizom mjera, a prije svega osiguravanjem pristupa domaćoj sirovini uz povlaštene uvjete nabave, nastojala i nastoji potaknuti povećanje udjela namještaja i proizvoda većeg stupnja obrade i dodane vrijednosti, no uz sav rast koji ta proizvodnja ostvaruje i na domaćem i na inozemnom tržištu, željeni veliki pomak još nije postignut. U petogodišnjem razdoblju HGK bilježi i kako je postotak prihoda od internacionalizacije drvne proizvodnje pao za 2 postotna boda, s 46 na 44 posto. U ovoj godini taj se odnos zacijelo neće popraviti.

Galeković prema iskustvu iz dosadašnjih kriza, uz ogradu kako je teško išta predvidjeti, kaže kako se sigurno ne treba očekivati poboljšanje u narednoj godini, već samo daljnji pad. Načelno, oporavak je moguć tek u drugom ili trećem tromjesečju 2025. Koliko će dugo kriza u drvnoj industriji trajati, za Hrvatsku je važno i stoga što su proizvođači uglavnom smješteni na područjima koja su slabije razvijena, odnosno u Slavoniji, Gorskom-kotaru i Lici, na kojima se nalazi hrvatsko šumsko bogatstvo. No, dodatno, važnost trajanju krize koju će prolaziti ovaj sektor pojačava i to što ga se uzima kao vjesnike, i proljeća i zime u gospodarstvu, pa se po njihovom početku oporavka može napipati i kada će konačno proći kriza u koju se lagano tone.