Dijelom zbog okretanja trendu zdravije prehrane, a dijelom zbog priljeva migranata, u Njemačkoj se jede sve manje svinjskog mesa, a taj bi se trend trebao nastaviti i idućih godina. Prema službenim podacima na koje se poziva Bloomberg, prošle je godine u Njemačkoj potrošeno najmanje svinjetine po glavi stanovnika od 2005. godine, svega 36,2 kilograma.

Pad od 10 posto

Njemačka je najveći potrošač svinjetine u Europi, a još 2011. Nijemci su pojeli 40,1 kilogram te vrste mesa. Prema podacima Euromonitora, ukupna potrošnja svinjskog mesa u pet je godina smanjena za 10 posto na približno dva milijuna tona. No, dok potražnja za svinjetinom u Njemačkoj opada, raste u sujednim državama, Poljskoj, Francuskoj i Austriji. Okretanje leđa svinjetini na prvi je pogled pomalo začuđujuće u državi koja ima više od 1500 vrsta kobasica koje se većinom rade od svinjskog mesa, a kobasici Currywurst posvećen je i jedan cijeli muzej. Njemačke klaonice godišnje trebaju 60 milijuna svinja.

Međutim, taj trend oslikava promjenu u prehrambenim navikama Nijemaca kojima je sve privlačnija piletina i govedina, ali i vegetarijanska prehrana. U Donjoj Saskoj – srcu njemačkog svinjogojstva – tvrtke koje se bave preradom svinjskog mesa ističu kako je prodaja mesnih prerađevina pala pet posto, ali vegetarijanske verzije kobasica bilježe skok prodaje za trećinu. U ukupnim prihodima vegetarijanske kobasice sudjeluju s 26 posto.

Do kraja desetljeća vegetarijanski proizvodi trebali bi sudjelovati s 40 posto u prihodima, kaže glasnogovornik obiteljske tvrtke iz Bad Zwischenahna. Trenutno je svaki deseti Nijemac vegetarijanac dok je prije deset godina to bio svaki stoti, procjenjuje Njemačka vegetarijanska unija. Više od 200 vegetarijanskih kuharica objavljeno je prošle godine, dvostruko više nego samo godinu ranije.

Veća svijest

Zaziranje od svinjetine uzrokovala je i veća svijest o lošim uvjetima uzgoja u nekim farmama gdje svinje imaju manje od četvornog metra prostora. Tu je i zabrinutost o utjecaju na zdravlje nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija stavila suhomesnate proizvode na popis kancerogenih proizvoda. “Svinjetina ima lošu reputaciju u Njemačkoj. Potrošnja ne raste”, kaže Matthias Kohlmüller iz Poljoprivrednog informacijskog centra.

Kako uzgoj stoke generira 14 posto stakleničkih plinova, u kantini ministarstva zaštite okoliša više se ne služe jela od mesa i ribe kako bi se pokazalo da je vegetarijanska prehrana klimatski primjerenija, kaže glasnogovornica Nina Wettern. Priljev više od milijun migranata, uglavnom iz muslimanskih država, također ima utjecaja. Izbjegavanje svinjetine iz vjerskih razloga povećalo je potražnju za janjetinom i jaretinom na najvišu razinu u posljednjih osam godina.