Niže cijene u EU opasne za naše farmere

Autor: Ana Blašković , 09. rujan 2020. u 22:00
Dugoročne mjere za poticanje proizvodnje svinjetine sektor bi pretvorile u generatora rasta dodane vrijednosti domaćeg agrara

Svinjetina je kod nas skuplja, no viškovi uvoznog mesa svih vrsta ruše vrijednost proizvodnji.

Korona kriza donijela je, između ostalog, potrese na globalnom tržištu mesa i znatni pad cijena od 8,6 posto u svibnju u odnosu na 2019. Premda je pad cijena pogodio sve kategorije mesa, najviše je pogođena proizvodnje piletine u kojoj je cijena pala gotovo 12 posto, slijedi svinjetina s više od 9 posto, dok je najmanji pad zabilježen kod junetine, 4%. Kakav će efekt klizanje cijena u svijetu imati na hrvatske proizvođače mesa i mesnih prerađevina još je neizvjesno, no Croatiastočar upozorava na velik pad cijena mesa u EU pa bi uskoro moglo uslijediti preplavljanje domaćeg tržišta jeftinim europskim viškovima, upozorava se u analizi Smartera, konzultantske kuće specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

U Europi je cijena svinjskih polovica na godišnjoj razini pala za 14,7%, dok je u Hrvatskoj pad bio osjetno blaži dosegnuvši 6,2%, što znači da je cijena svinjetine u RH u prosjeku 7% viša nego u EU. “Koliko god ova razlika, koja je išla u korist naših farmera, imala pozitivan efekt na našu proizvodnju, ona je istovremeno značila da su domaći farmeri nekonkurentni u odnosu na cijene svinjetine iz EU, odnosno da će viškovi proizvedenog mesa u ostatku EU vrlo brzo završiti na hrvatskom tržištu i ‘srušiti’ domaće cijene mesa. Što se tiče cijena junećih polovica, one nisu slijedile iste trendove, kao ni cijene svinjetine, već su došle na razinu od čak 8% ispod cijena u odnosu na EU prosjek“, ističu se u analizi.

Proizvođači junetine računali su na tržište Italije, no tamo je zbog Covida-19 došlo do velikog pada potražnje u HoReCa sektoru koja je u kombinaciji s prigušenim kanalom izvoza na bliskoistočno tržište stvorilo iznenadne viškove domaćeg junetine, pad cijena, te probleme proizvođačima. Ministarstvo poljoprivrede, naglašava Smarter, poduzelo je odgovarajuće mjere pomoći, no ostaje otvorenim kakve će posljedice na domaću proizvodnju ostaviti globalni pa i europski trendovi. U sektoru svinjogojstva, koji bilježi porast samodostatnosti za 7 posto, Hrvatska je u 2019. bila jedna od rijetkih zemalja EU u kojoj je došlo do povećanja potrošnje svinjskog mesa po glavi stanovnika, 13 posto više od prosjeka EU.

Taj pozitivni trend zabilježen u svinjogojstvu očekivano je probudio optimizam i nakon dugo godina pozitivna očekivanja o mogućim dugoročnim kretanjima, odnosno u trajnom obnavljanju svinjogojske proizvodnje. Za razliku od sektora svinjogojstva, u proizvodnji goveđeg mesa zabilježen je pad samodostatnosti od 6 posto, usprkos povećanoj proizvodnji u klaonicama od 4 posto, što i dalje ukazuje na problem uvoza i klanja teladi, odnosno na problem pada vlastite proizvodnje teladi od čak 25% u odnosu na 2012.“, kažu u Smarteru.

Stručnjaci te kuće smatraju da bi država kratkoročnim mjerama mogla osnažiti dosadašnje pozitivne trendove u svinjogojstvu, no trebalo bi razmisliti i o dugoročnima za poticanje proizvodnje te taj sektor pretvoriti u jedan od generatora rasta dodane vrijednosti u domaćoj poljoprivredi. “Kada bi se Hrvatska odredila za tov non-GMO sojinom sačmom, mogla bi jasno komunicirati prednosti i očekivati veću vrijednost na tržištu mesa za svoje proizvode. Poglavito bi proizvodnja prerađevina, temeljena na ovaj način proizvedenoj svinjetini, trebala imati kvalitativnu, vrijednosnu, odnosno cjenovnu prednost”, naglašava se u analizi Smartera.v

Komentirajte prvi

New Report

Close