Investitor Aaron Frankel očekuje da će građani Dubrovnika na referendumu potkraj ovog mjeseca ipak poduprijeti gradnju na Srđu, kaže nam Ivan Kusalić, prokurist tvrtke Razvoj golf koja vodi projekt.

No, priznaje da ne zna što će se dogoditi ako Dubrovčani kažu 'ne' projektu koji uključuje i gradnju vila i hotela, odnosno ako ga zaustave na najmanje godinu dana. Tek nakon tog roka bi vlast, naime, mogla donijeti odluku suprotnu referendumskoj, predviđa zakon. "Samo referendumsko pitanje odnosi se na dozvolu gradnje dodatnih smještajnih kapaciteta uz golf igralište. Iz toga proizlazi da sam projekt golfa nije upitan organizatorima referenduma. No, uz golf igralište u svakom se slučaju moraju izgraditi infrastrukturni objekti. Da li će to biti moguće? Ne znam. Što će se uopće moći raditi i u kojim rokovima u slučaju negativnog ishoda referenduma? Tražili smo pojašnjenje od ministarstava i drugih institucija, no nismo dobili odgovor", kaže Kusalić. 

O okolišu vijećali 11 mjeseci 
Možda investitor može računati da će mu pomoći budući zakon o strateškim investicijama, ali to nitko ne može obećati. Zasad, što se države tiče, objavljeno je ovog tjedna rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode gdje se na 10 stranica pobrajaju mjere koje investitor u sportsko-rekreacijski centar s golf igralištem mora ispuniti. Čini se da ništa nije prepušteno slučaju, a na još 15 stranica se tumači zašto je mišljenje pozitivno.Tvrtka Razvoj golf  je zahtjev za procjenu utjecaja na okoliš podnijela još lani u svibnju (za SRC s golf igralištem i turističkim naseljem Bosanka sjever i Bosanka jug), a na rješenje o prihvatljivosti za okoliš i ekološku mrežu čekala je 11 mjeseci. No, rješenje se odnosi samo na SRC i golf igralište  i prestaje važiti ukoliko se u roku od dvije godine ne podnese zahtjev za lokacijskom dozvolom. Zašto nije ocijenjen mogući utjecaj na okoliš Bosanke sjever i Bosanke jug, koje nastaju uz golf? Zaključeno je da one čine, stoji u rješenju, zasebne cjeline, a zbog površine manje od 15 hektara ne moraju prolaziti kroz procjenu utjecaja na okoliš. 

Paziti na tvrđave, makiju… 
Investitor će, osim na okoliš, morati paziti  na mnoštvo  uvjeta. Primjerice, za fortifikacije su predložene zone zaštite te se traži vrsta i način izgradnje koja ne ugrožava zaštitu tvrđava. Vile koje će se graditi neće biti vidljive s obalne strane Grada, a dio ih je izmaknut u "zonu manje vidljivosti" i smanjena im je visina na nivo prizemlja, što je u skladu s uvjetima iz GUP-a. S druge strane, kad se ispune sve pobrojane ekološke mjere (njih je 124, uključujući vrste gnojiva koje se smije upotrebljavati za travnjake), utjecaj golf terena na podzemne vode bit će zanemariv, te neće zagaditi izvorište vode Ombla. Na prostoru SRC-a i golf igrališta će ostati 124 hektara s autohtonom vegetacijom (od 310 hektara), pa će šuma i makija medunca i bjelograba te česvine i crnoga jasena biti uvelike sačuvane, ako je to nekoga brinulo…

Naravno, referendum 28. travnja može zaustaviti projekt. No, u Razvoj golfu su optimistični i kažu da su pokrenuli kampanju u kojoj su zaposlili 20-ak Dubrovčana i upoznaju građane s prednostima golf-projekta. Kusalić se poziva i na rezultate ispitivanja javnog mnijenja u protekla dva tjedna koja su, kaže, pokazala da Dubrovčani uglavnom podržavaju golf na brdu iznad grada. Ako ne, možda će slijediti zahtjev za odštetom, ali u Razvoj golfu o tome zasad ne govore.

Čak 124 okolišne mjere za investitora na Srđu

Mjere zaštite okoliša prilikom projektiranja i građenja (59)
opće (9), mjere za tlo (9), vodu (8), zrak (5), floru i faunu (3), ublažavanje štetnih posljedica zahvata na cjelovitost područja i ciljeve očuvanja ekološke mreže (4), krajobraz (4), kulturno-povijesnu baštinu (12), buku (4), otpad (1)

I na to se mora paziti:  

• koristiti domaće i udomaćene vrste biljaka
• definirati putove kretanja teške mehanizacije kako ne bi došlo do dodatnog devastiranja tla u području koje nije  predviđeno za izgradnju 
• tijekom jačih strujanja zraka (vjetar) izbjegavati izvođenje iskopa, utovara i prijevoza zemljanog materijala
• uklanjanje stabala provesti u razdoblju prije gniježđenja ptica ili nakon što mladi odlete iz gnijezda (jesen i zima)
• obavezan je nadzor arheologa prilikom izvođenja zemljanih radova

Mjere zaštite okoliša tijekom korištenja (43)
mjere za tlo (1), vodu (11), zrak (4), floru i faunu (6), zaštitu šuma od požara (4), ublažavanje štetnih posljedica zahvata na cjelovitost područja i ciljeve očuvanja ekološke mreže (1), za krajobraz (2), kulturno-povijesnu baštinu (4), svjetlosno onečišćenje (1), buku (1), otpad i nusproizvode životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (8)

Izdvajamo što se mora:

• koristiti u što većoj mjeri otkos za gnojidbu rough i fairway površina golf igrališta
• ukoliko se za smanjenje brojnosti komaraca budu koristile insektivorne riblje vrste introdukciju provoditi neinvazivnim vrstama u skladu sa zakonskim propisima
• za javnu rasvjetu koristiti zasjenjene svjetiljke u svrhu zaštite flore  faune od utjecaja svjetlosnog onečišćenja 
• osigurati ekološku i energetski učinkovitu javnu rasvjetu 
• najveća dopuštena razina vanjske buke na granici zahvata prema naselju ne smije prelaziti 55 dB danju i 40 dB (vjerojatno noću, nije precizirano op.ur.)

* Postoje još i mjere za sprječavanje i ublažavanje posljedica mogućih akcidentnih situacija (5), mjere zaštite okoliša nakon prestanka korištenja (1) te program praćenja stanja okoliša i ekološke mreže s planom provedbe (16 mjera).

65,9 posto površine SRC-a s golf igralištem bit će pod "prirodnim, parkovnim i kultiviranim zelenim površinama"

34,1 posto površine bit će sportski tereni i sadržaji

3 posto ukupne površine bit će zatvorene i natkrivene građevine