Nedostatak pravovremenih službenih informacija uzrokovao je ponajviše pomutnje u tjednu u kojem je Coca Cola bila pod sumnjom da su se konzumirajući njezinu vodu ljudi ozlijedili, smatra predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.

Analize su pokazale da su proizvodi multinacionalne kompanije sigurni za konzumaciju, no gosti i dalje zaziru od naručivanja, dok su ugostitelji već rehabilitirali Coca Colu i Romerquelle.

Kratohvil za Poslovni dnevnik tumači kada će se vratiti povjerenje potrošača, najavljuje kako će u idućoj godini lobirati za daljnja porezna rasterećenja obrtnika i nastaviti poticati djecu i roditelje na odabir strukovnih zanimanja. Ne očekuje rast cijena nakon ukidanja njihova iskazivanja u kunama i zadovoljan je poreznim tretmanom napojnice.

Potresla nas je afera s otrovanim gaziranim pićima, a brojni ugostiteljski objekti su obrti. Situacija nije svakidašnja, koliko dugo će trebati obrtnicima da uspostave normalan poslovni ritam?
Kao što volim naglasiti kad god je prilika, obrtnici su uporni, otporni i iznimno prilagodljivi te su svakako već uspostavili svoj normalan poslovni ritam. U obrtništvu nema vremena za gubljenje, a prilagodba mora biti brza i kontinuirana.

Ova situacija svakako nije svakidašnja, a nedostatak relevantnih i službenih informacija dodatno ju je otežao. Naš Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika djelovao je odmah i uputio ugostitelje da sporna pića maknu iz ponude, ne možemo prihvatiti takav rizik koji na bilo koji način podrazumijeva dovođenje u pitanje zdravlje naših gostiju.

Očekujete li da će se među ugostiteljima do Božića vratiti povjerenje u Coca Coline proizvode? Kako ga vratiti?
Ugostitelji su poslovni ljudi i razumiju poslovne procese, a u ovom slučaju riječ je o jednom od najvećih proizvođača uopće na svijetu. Ne manje važno, i jednom od najpopularnijih. Generalno bih rekao da postoji povjerenje, unatoč izostanku komunikacije u ovom slučaju, te da smo poslovno međuovisni.

Uostalom, provedene analize, prema informacijama kojima sada raspolažemo, potvrda su da možemo imati povjerenja i nuditi njihove proizvode svojim gostima.

A među građanima?
Gosti su ti koji odlučuju i koji imaju zadnju riječ. Proizvođač će zasigurno imati određenu reputacijsku štetu koja će se reflektirati na odabir tih proizvoda u ugostiteljskom objektu, teško je u ovom trenutku reći kolika će ona biti. Gosti još zaziru od naručivanja spornih pića, iako manje nego u trenucima, nazvat ćemo to uvjetno tako, “potencijalne opasnosti”.

Nedostatak službenih informacija možda je najviše naštetio samom proizvođaču te je djelovao kao gorivo za širenje panike. Ipak, nalazi su pokazali da u proizvodima nema štetnih odstupanja, osim tog izoliranog slučaja, te ne smijemo zaboraviti da je također riječ o izuzetno popularnom proizvođaču pića.

Zagorska podružnica HOK-a domaćin je Kongresa ugostitelja koji 26. studenoga počinje u Tuhelju. Što biste istaknuli kao goruću ugostiteljsku problematiku pred superizbornu 2024. godinu? Za što ćete kao interesno udruženje najglasnije lobirati?
Prije svega, ovdje moram istaknuti da smo radi kvalitetnog rada i razine usluge naših ugostitelja i turističkih djelatnika turistička sila. Samim time, jasno je koliko je Kongres važan. Riječ je o tradicionalnom stručnom okupljanju više od nekoliko stotina hrvatskih ugostitelja i turističkih djelatnika, koji zajednički detektiraju probleme i traže rješenja, i to već 35 godina zaredom. I ove godine formulirat ćemo zaključke Kongresa i uputiti ih nadležnim tijelima.

Svakako ćemo nastaviti inzistirati na poreznom rasterećenju. U tom smislu je naše ugostiteljstvo najopterećenije u usporedbi sa zemljama u okruženju. Prijeko potrebno je staviti naglasak na praksu u edukaciji mladih ugostitelja i unaprijediti sustav obrazovanja.

Svi žele strane radnike i što više njih. Jesmo li kao društvo spremni da svi ti strani radnici koje potražujemo budu prihvaćeni i kao domaći građani?
Svi žele domaće radnike i što više njih, Hrvati su priznati u svijetu kao izvanredni radnici i mišljenja sam da nitko ne može više doprinijeti boljitku Hrvatske, pa i u gospodarskom smislu, od Hrvata. To je nešto čemu svi trebamo težiti, ali i biti svjesni realnosti – uvoz stranih radnika sada je nužnost. Hrvatska obrtnička komora već dugi niz godina upozorava na to da sustav obrazovanja ne prati tržište rada. Potreban je konsenzus i napor svih razina vlasti i svih dionika kako bismo mi sami sebi kreirali sustav koji bi proizvodio radnu snagu za naše potrebe.

Upravo je u ugostiteljstvu možda najprimjetniji porast u zapošljavanju stranih radnika, koje bi trebalo na odgovarajući način prihvatiti i obučiti za posao, ali i za komunikaciju s poslodavcem, kolegama i gostima. Prvi problem s kojim se susrećemo je sam jezik.

Na početku ove godine ste izjavili kako je nemoguće zagovarati povećanje plaća i očekivati niže cijene. Kako sada pred kraj godine gledate na taj odnos, što kažu obrtnici, je li teže zaraditi za plaću nego lani i hoće li im porezna reforma pomoći?
Na generalnoj razini obrtništvo raste, sada je više od 111 tisuća obrta koji zapošljavaju više od 215 tisuća ljudi, a unatrag godinu dana povećanje iznosi 9,4 posto.

U istom razdoblju imamo 142 obrta više u ugostiteljstvu i turizmu. Ipak, majstora nije bilo nikada manje i nikada nisu bili traženiji i bolje plaćeni. Tržište uvijek određuje zakon ponude i potražnje. Moram reći da se cijelo gospodarstvo Hrvatske pa tako i hrvatski obrtnici nalaze sada već nekoliko godina u višestrukim krizama, no mijenja se trend i obrtništvo sve više ljudi prepoznaje kao način na koji žele živjeti i raditi.

Na svim razinama potičemo roditelje i djecu da odaberu upravo strukovna zanimanja, to su poslovi bez kojih su nezamislivi prošlost, sadašnjost i budućnost. U kontekstu porezne reforme i ugostiteljstva moram kao unapređenje istaknuti porezni tretman napojnice koju će gosti moći ostaviti putem kartice, a od 1. siječnja 2024. neoporezivi iznos bit će 3360 eura godišnje, dok će se iznos iznad toga oporezivati po stopi od 20%.

Brojimo sitno do posljednjeg pozdrava kuni, a bilo je inicijativa da se dvostruko iskazivanje cijena zadrži još godinu dana. Što vi mislite o tome i očekujete li rast cijena kada više ne budu u obje valute?
Kuna je bila naša dugogodišnja valuta i jasno je da je sinonim za naše poimanje novčane vrijednosti koje smo zasigurno svjesniji pri dvostrukom iskazivanju cijena. S druge strane, i nakon još jedne godine situacija bi bila ista kao sada i sam euro na policama trgovina bi zahtijevao prilagodbu. Ne očekujem povećanje cijena, povećanje cijena obično je rezultat rasta ulaznih troškova i/ili podizanja kvalitete proizvoda i usluga. Sve drugo regulira samo tržište odnosno sam kupac proizvoda i korisnik usluge.

Nedavno su u organizaciji HOK-a održani Susreti ribara. Kako biste ocijenili suradnju domaćih ribara i ugostitelja? Što bi u toj suradnji moglo biti bolje?
Zadovoljan sam što su ovogodišnji Susreti ribara okupili gotovo nikad veći broj sudionika, uz nazočnost resorne ministrice. To je znak da se Susret etablirao kao važno mjesto razmjene stavova, mišljenja i iskustava, ali i da su problemi ribara okupljeni pri HOK-u važni zakonodavcu, kao i pronalazak rješenja na dobrobit hrvatskih ribara.

Između ostalog, suradnja s ugostiteljima je važan dio poslovanja svakog ribara, osobito u manjim sredinama gdje gotovo nema drugog otkupa. Naravno da bi naši ribari željeli da naši ugostitelji nemaju u svojoj ponudi ništa osim hrvatske ribe i plodova hrvatskog mora te da domaći i strani gosti imaju informaciju o tome čiju hranu jedu i plaćaju u ugostiteljskom objektu.