Tržište brzog interneta u Hrvatskoj deregulirano je za 72 područja od ukupno njih 572 na koliko je Hrvatska raspodijeljena.

U praksi to znači da u 72 područja Hrvatski Telekom više nema status dominantnog operatora te ne podliježe reguliranju cijena, već ima izjednačen status sa svim ostalim igračima na tržištu, bilo da se radi o nacionalnim telekomima poput A1 i Telemacha ili onim manjim, lokalnim.

Zasad bez prigovora
Deregulacija brzog interneta na snazi je mjesec i pol dana i zasad, stanje na terenu je mirno, sudeći prema izjavama telekom operatora, ali i regulatora koji tvrdi, zasad, nema nikakvih prigovora. Situacija bi se, prema nekima, mogla zahuktati oko Uskrsa, a kako tvrde iz A1, “pravi učinak deregulacije bit će vidljiv u narednom razdoblju, s obzirom na to da su nove cijene stupile na snagu 1. prosinca 2023.”.

Kako pojašnjavaju iz A1 s obzirom da “HT sada može, samostalno određivati i mijenjanjati veleprodajne cijene za najam optičke mreže na dereguliranom području bez prethodnog odobrenja regulatora”, u tom dijelu očekuju i posljedice. “Jer se operatori koji zakupljuju kapacitete optičke infrastrukture lako mogu naći u situaciji da ne mogu konkurirati maloprodajnim cijenama HT-a”.

U Pro-Pingu, alternativnom lokalnom operatoru deregulacija obuhvaća 70% područja na kojem djeluju, kroz šest županija. Posluju dobro i profitabilno, imaju 13.000 korisnika i puno veći broj kućanstava koji dohvaćaju vlastitom optičkom mrežom, kazuje Krešimir Kovačević iz Pro-Pinga. “Kada se radi o veleprodajni optike, bilo je već upita, te se nadamo da ćemo i u tom dijelu u budućnosti ostvariti prihode”, kazuje Kovačević koji i dalje smatra da je deregulacija HT-a bila preuranjena.

Njihov strah odnosi se na možebitne manipulacije maloprodajnim cijenama, jer pojašnjava, “nema jasno odvojenih granica cijena pojedinih usluga. One se paketiraju i nude uz razne popuste i promocije, čemu Pro-Ping, unatoč trenutačno 10% nižim cijenama brzog interneta, možda neće moći konkurirati”. Kako dodaje Kovačević, zasad tržište nije posebno aktivno, a o oko Uskrsa, kada kreće ciklus novih ponuda, moglo bi se tek vidjeti što je donijela deregulacija.

I bez obaveze nastavili
Iz HT-a potvrđuju da akcije po pitanju deregulacije tek slijede i ističu: “Deregulacija dijela tržišta optičkih mreža je korak u pravom smjeru i vjerujemo da će budući razvoj tržišta i ponuda za korisnike to potvrditi. Kako je deregulacija tek stupila na snagu, još prilagođavamo svoje poslovanje novom regulatornom okviru” odgovaraju iz HT-a te dodaju da HT u veleprodajnom dijelu koristi mreže drugih telekoma u određenim područjima kako bi što širem krugu korisnika omogućio korištenje usluga HT-a.

U HAKOM-u koji je lani pokrenuo i odradio deregulaciju s ciljem kvalitetnije tržišne utakmice i po pitanju investicija, ali i cijena, ističu zadovoljstvo stanjem na tržištu. “HT je, iako mu je ta obaveza ukinuta, na dereguliranom području nastavio pružati pristup po komercijalnim uvjetima, što je jako važno za alternativne operatore koji nemaju vlastitu svjetlovodnu infrastrukturu.

Što se tiče komercijalnih uvjeta pristupa, HT je jednim dijelom promijenio strukturu naplate u odnosu na reguliranu ponudu te su komercijalne cijene nešto više od reguliranih i na sličnoj su razini kao komercijalne veleprodajne cijene ostalih operatora”, ističu iz HAKOM-a i nastavljaju: “Stupanjem na snagu deregulacije, HT je formirao posebne maloprodajne ponude na dereguliranim područjima.

Na HT-ove posebne ponude za deregulirana područja reagiraju i alternativni operatori sa svojim promotivnim pogodnostima, što povećava dinamiku tržišnog natjecanja”, ističu iz HAKOM-a te dodaju da, zasad, nije bilo prigovora operatora na tržišne uvjete na dereguliranim područjima. “Prema našim saznanjima, niti jedan operator nije odbio ugovoriti komercijalne uvjete”, ističu iz HAKOM-a.