Nakon što se ispostavilo da je zbog prenapregnutog državnog proračuna nemoguće smanjiti stopu PDV-a za veći broj prehrambenih proizvoda, tvrtke iz tog sektora u 2013. čeka još jedna loša vijest.

Država im ove godine neće dati potpore koje je lani po prvi put ciljano osigurala za prehrambeni sektor, u iznosu od 50 milijuna kuna, s kojim su poticana ulaganja teška skoro pola milijarde kuna. Nekoliko predstavnika iz prehrambene branše s kojima smo razgovarali rekli su nam da su ogorčeni takvim odnosom države. Za prerađivačku je industriju odlučeno da će dobiti 120 milijuna kuna bespovratnih poticaja, no u to nije uključena prehrambena industrija. Ona, naime, spada u resor ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, iz kojeg nam je poručeno da novca za prehrambene tvrtke ove godine  – nema. "Na žalost, sredstva za program potpora prehrambenoj industriji nisu predviđena našim proračunom za ovu godinu. Program se pokazao uspješan, sredstva su ravnomjerno raspoređena po sektorima i djelatnostima unutar prehrambene industrije i bio je to dobar potez", priznaju u Ministarstvu poljoprivrede.

Na posljednjoj sjednici Vijeća za prehrambenu industriju predstavnici kompanija, nakon fijaska s pokušajima oko nižeg PDV-a, tražili su da se svakako i ove godine nastavi s programom potpora. Upozorili su da je sektor pred snažnim izazovima zbog članstva u Europskoj uniji. Ulaskom na jedinstveno europsko tržište od 1. srpnja doći će do snažnog udara europske konkurencije koja neće imati carine. Potpore bez kojih ove godine ostaje prehrambeni sektor, lani su tvrtke izlobirale ponajprije zbog problematike oko Cefte. Na tržišta Cefte trenutno prehrambene tvrtke izvoze bescarinski, što se ulaskom u EU mijenja, a još uvijek nema konkretnih naznaka da će Europska komisija zbog nas ispregovarati zadržavanje tog režima. Iako je 50 milijuna kuna potpora zapravo vrlo mali iznos, one su itekako važne jer su bile dio pola milijarde kuna vrijednog investicijskog zamaha. Oko 90 tvrtki iz različitih prehrambenih sektora dobilo je novac i to kroz pet područja: modernizaciju tehnologije, ulaganje u zaštitu okoliša (usklađivanje s IPPC direktivom), marketinške aktivnosti na inozemnim tržištima, certficiranje te edukaciju zaposlnika.  

Najviše mesnoj industriji
Od ukupno 50 milijuna kuna najviše je dobila mesna industrija i to oko 20 posto ili 9,9 milijuna kuna. Novac je dobilo 12 tvrtki a najviše je išlo firmi MM iz Krašića (2,12 milijuna kuna), Industriji mesa Ivanec (1,7 milijuna kuna) te Gavriloviću (1,68 milijuna kuna) i Podravkinoj Danici (1,6 milijuna kuna). Na 16 pekarskih tvrtki je otišlo 6,34 milijuna kuna, s tim da je najviše dobio PIK Rijeka (1,2 milijuna kuna), te Zagrebačke pekarne Klara (1,1 milijun kuna), a po 956 tisuća kuna dobile su dvije tvrtke u vlasništvu osječkog poduzetnika Mate Škoje (Mlinar i Centar Škojo). Nešto više od šest milijuna kuna dobile su tvrtke za preradu ribe (Sardina, Cromaris, Ribarska zadruga Omega 3 itd.). Mliječna industrija je dobila nešto više od četiri milijuna kuna, s tim da je više od pola pripalo dvjema Agrokorovim tvrtkama: Belju i Ledu. Pola milijuna kuna dobio je Meggle.  

Za pića najviše Atlanticu  
Konditori su dobili 3,8 milijuna kuna, a zanimljivo je da Kraš, koji je lani bio pokretač inicijative da se pomogne u poticanju prehrambene industrije, nije dobio najviše. Prvi na listi konditora je Zvečevo, kojem je išlo 1,44 milijuna kuna, Krašu 906 tisuća kuna (te njegovoj tvrtki Karolina 452 tisuće kuna), a Koestlinu 737 tisuća kuna. Od proizvođača pića najviše je povukla Cedevita Atlantic grupe (1,2 milijuna kuna), Naturalis (906 tisuća kuna), te Maraska (483 tisuće kuna). Podravka je na listi prerađivača voća i povrća dobila najviše novca: nešto više od dva milijuna kuna, dok su Agrokorovi PIK Vinkovci dobili 906 tisuća kuna. Od šećerana je najviše otišlo grupi Viro (Viro d.d. i Sladorana), ili više od tri milijuna kuna. Solana Pag je dobila 1,36 milijuna kuna. Pola milijarde kuna vrijedni projekti koje su poduprle potpore znak su da vlasnici prehrambenih tvrtki i dalje snažno investiraju u svoje tvrtke. 

HGK i HUP žale

S poticajima bi trebalo nastaviti

U HGK, koji je od resornog ministarstva tražio da se nastavi s poticanjem prehrambenog sektora, lanjski program ocjenjuju vrlo kvalitetnim. "Postoji velika potreba za investicijama u tom sektoru. Ulaskom u EU dogodit će se veliki konkurentski pritisak jer će doći do ukidanja preostale carinske zaštite domaćeg tržišta, koja nije zanemariva", upozoravaju u HGK. "Prehrambenu industriju su i predstavnici Vlade u najavama izrade gospodarske strategije u nekoliko navrata identificirali kao industriju na kojoj bi mogli graditi budući rast i razvoj gospodarstva. S obzirom na njezinu važnost i udio u ukupnom nacionalnom gospodarstvu, smatramo da ju treba nastaviti poticati posebno u narednom razdoblju u kojem će se zbog ulaska u EU domaći proizvođači naći pod pojačanim pritiskom", smatra Milka Kosanović direktorica Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede u HUP-u.