Financijska agencija iz neobjašnjivih razloga u srijedu nije javnosti predstavila ukupni financijski rezultat poslovanja hrvatskih poduzetnika za 2012. (prihodi, rashodi, dobit i gubitak), no to će navodno učiniti danas. Zašto nije bilo moguće doznati taj krucijalni godišnji podatak, pitanje je koje je, kako doznajemo, mnoge zaintrigiralo, a zanimljivo je i da objašnjenje iz Fine nismo dobili.
Apsurd koji se pojavio zbog manjka generalnog podatka tim je veći što je bio očekivan na Fininom Forumu u srijedu kada su upravo najuspješniji poduzetnici u 2012. dobili nagradu Zlatna bilanca, a stručnjaci i gospodarstvenici raspravili temu "Novi trendovi u upotrebi poslovnih informacija". S obzirom da su sudionicima na kraju podijeljeni rezultati poslovanja 1000 najvećih domaćih kompanija za 2012. (obrađeni u posebnoj publikaciji Lidera i Fine nastaloj na temelju podataka Fine) nije bilo mnogo dvojbi da je ukupan rezultat poznat, ali nije za objavu danas. Kako je to zapravo lani poslovalo hrvatsko gospodarstvo, te je li gubitak toliko veći od očekivanja, mnogi su posumnjali. A sudeći prema Zdeslavu Šantiću, glavnom ekonomisti Splitske banke, koji je komentirao 2012. kao godinu daljnjega pada – mogla bi se obistiniti crna predviđanja."Pad profitabilnost je velik, malo koji sektor nije pogođen, a oporavak investicija je spor, i to zbog nepovoljne strukture u proteklom razdoblju", rekao je Šantić.
Oko 50% investicija otišlo je u građevinske radove, umjesto u strojeve i opremu, pa Hrvatska, uz Albaniju, ima najniži udio robnog izvoza u BDP-u – 20 posto. Nabrajajući sve padove Šantić je naveo: od 2008. do 2012. BDP je pao za 11 posto, osobna potrošnja je na razini 2005., a kapitalne investicije ispod razine iz 2003. U ovoj, pak, godini uz pad BDP-a od 0,5 do 1 posto, Šantić očekuje rast nezaposlenosti. "Plaće neće rasti, slijedi daljnji pad prihoda kućanstva", tvrdi. Obistine li se te prognoze osobna potrošnja past će na razinu iz 2004., a možda i niže. Izvoz će, tvrdi on, rezultirati negativnim trendom zbog pada potrošnje i rasta konkurencije u EU, te istupanja iz Cefte. Budući da pojedine članice EU imaju skuplje zaduživanje od Hrvatske Šantić smatra da smanjenje kamata ovisi o nama. Utjecaj pristupanja Hrvatske u EU na poslovanje poduzetnika, što se tiče željenih nižih kamata, neće se dogoditi preko noći. "Bit će to dugotrajni proces koji uvelike ovisi o reformama", rekao je Šantić.
Novi servisi
Transparentno.hr i eBlokade
Šefica Fine Anđelka Buneta najavila je dva nova sevisa – eBlokade i Transparentno.hr od lipnja. Prvi će za početak besplatno dati uvid ovršenicima i ovrhovoditeljima u informacije o redoslijedu osnova za plaćanje. Putem drugog će se moći brzo i jednostavno pretraživati podaci o poslovanju tvrtki.
Dobitnici nagrada
- Croatiašped-Zagreb
- Poljoprivredno prehrambeni kompleks
- Solana Pag
- Tvornica stočne hrane
- Termoplin
- Unija Nova
- Forset
- DM- Drogeri Markt
- Maslinica
- Ekobit
- Divjak, Topić & Bahtjarević, odvjetničko društvo
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Marx,
tvoj komentar je malo izguljen u prostoru i vremenu.
Naime, ne može se živjeti samo od turizma i poljoprivrede. Industrijalizacija je najbitnija.
S druge strane, kad bi devalvacija valute bila rješenje izlaska iz krize, niti jedna država nikad ne bi bila u krizi jer bi samo devalvirali valutu i tako riješili stvari.
Nikakva tiskanja novca, nikakve primarne emisije… to su lazne nade, koje ce kao rijesiti problem. Mi nemamo cvrstu valutu, a rusenje tecaja nije rjesenje.
Studije kazu da mi ne bi profitirali od rusenja tecaja. Druga stvar je drasticno smanejnej poreza, koje bi smanjilo realni tecaj, uz stabilan nominalni. To je pravi put.
U svakom slucaju, dolaze jako teska vremena-i standard ce jos dugo padati. Jedna po jedna tranzicijska zemlja, i one iza nas, prestizu nas ili vec to jesu. Na dobrom smo putu da postanemo najsiromasniji u EU za neko vrijeme. S rastom od 1-2% to ce se sigurno i dogoditi.
Nije devalvacija sama sebi svrha ali nastave li se ovakvi trendovi ima da se desi sama od sebe…a što kasnije se desi ima da bude teže za preokrenuti trendove…
Ne radi se o velikoj devalvaciji već u upravljanju tečajem(nisu to veliki pomaci) koji čak niti nije primarni cilj već je svrha da se posebno proizvodnom gospodarstvu omoguće jeftini krediti dok još možemo uzeti deviza (ili ako možemo upotrebiti vlastite strojeve to bi bilo još bolje)
Da je poljoprivreda razvijena i da imamo suficit to bi se itekako osjetilo na industriji a i na građevini koja bi tada bila održiva jer bi proizvodne firme investirale u objekte iz zarade uz eventualne kredite koje bi jednostavno vraćali…
Lovrinović i Ivanov(ne samo oni) tvrde da se može bez problema za tečaj ubrizgati nekih 7 mlrd. kuna iz primarne emisije u gospodarstvo…
Marx,
tvoj komentar je malo izguljen u prostoru i vremenu.
Naime, ne može se živjeti samo od turizma i poljoprivrede. Industrijalizacija je najbitnija.
S druge strane, kad bi devalvacija valute bila rješenje izlaska iz krize, niti jedna država nikad ne bi bila u krizi jer bi samo devalvirali valutu i tako riješili stvari.
Uključite se u raspravu