Ni ove godine Hrvatska neće izaći iz krize; ekonomiju tek očekaju konkretna fiskalna konsolidacija koju zahtijeva Bruxelles, privatni sektor nastavlja se razduživati, a nezaposlenost nastavlja uzlaznim trendom. Zbog toga će BDP pasti za 0,7 posto, vanjski dug dosegnuti 107,6 posto BDP-a, a deficit proračuna šest posto.

Tek iduće godine moguć je slabašan 0,8-postotni rast BDP-a, previđa Hypo Alpe-Adria banka u najnovijoj publikaciji "Makroekonomske prognoze 2014. – 2015.".Nakon višegodišnje recesije nezaposlenost će s lanjskih 17,7 posto ove godine dosegnuti 18,9 posto, a osobna potrošnja potonuti za 1,2 posto. Ni oslanjanje na investicije kao motor rasta nema puno realnog temelja jer će ulaganja prije svega ovisiti o uvjetima financiranja. "Trebalo bi uložiti dodatni napor u pronalaženje nebankovnih izvora financiranja, primjerice kroz olakšavanje uvjeta za stečaj i predstečaj kako bi se neproduktivni kapital izvadio iz bilanci tvrtki i stavio na tržište", ističe direktor Ekonomskih istraživanja Hypo banke Hrvoje Stojić koji bi poput mnogih bankara volio vidjeti manje neizvjesnosti u predstečajnim nagodbama. U konačnici, pozitivan doprinos ekonomskom rastu mogao bi doći jedino od izvoza, prvenstveno priljeva od turizma i gospodarskog oporavka u Europi.

No, brojke o padu izvoza unatoč europskom oporavku pokazuju da su domaći izvoznici zbog nekonkurentnosti izgubili udio tog tržišta u odnosu na druge članice pa im je teško uhvatiti 'priključak' na vlak oporavka.Premda je mnogo toga neizvjesno, već se sad s priličnom sigurnošću može reći da Hrvatska neće izbjeći još jedan rebalans proračuna, vjerojatno krajem drugog tromjesečja. "Zbog slabe domaće potražnje i neplaniranih izdataka, kao i izostanka reformi u zdravstvu, brzo će se pokazati da deficit raste pa će polovicom godine biti potrebno uložiti napor da deficit ne prijeđe granicu od šest posto BDP-a", kaže Stojić. Napominje da je pospremanje javnih financija unutar procedure prekomjernog deficita upola sporije od tempa 0,6 do 0,7 postotnih bodova BDP-a koliko je tražila Europska komisija te da se previše temelji na prihodovnoj strani proračuna. Tajming rebalansa ovisit će i o tome što će Europska komisija reći o poduzetim mjerama konsolidacije, odnosno koje će od predloženih ocijeniti kao strukture prilagodbe.

Dok se umjesto sramežljivih ne provedu duboke reforme, sa 20 posto BDP-a i dalje smo jedna od zemalja u regiji s najvećim bruto potrebama za (re)financiranjem. Uključe li se u računicu trezorski zapisi, ispada da je dosad država zatvorila financijsku konstrukciju za nešto više od polovice ovogodišnjih potreba. Druge su države, poput Slovenije, osjetno dalekovidnije i već imaju zatvoreno financiranje u potpunosti, ali i dio potreba za 2015. i 2016. što snižava troškove. S rapidnim tempom rasta troškova kamata na dug od 0,5 postotnih bodova godišnje Hrvatska će morati ciljati strukturni suficit u proračunu da bi ih mogla financirati, napominje Stojić.

Za razliku od iznenađenja koja često donosi fiskalna politika, analitičari Hypoa ne očekuju bitne promjene u monetarnoj politici koju vide kao osigurač stabilnosti financijskog sustava. Iz središnje banke stižu najave o mogućim novim mjerama za oporavak kreditiranja zbog čega je moguća i relaksacija monetarne politike za nove programe. Rizik da se projekcije Hypoa ne ostvare, prije svega su konačnom efektu fiskalne konsolidacije, nerješavanju predstečajnih nagodbi koje imaju potencijala prerasti u sistemski rizik te rastu kamata. I obratno je moguće; dogode li se reforme koje bi za rezultat imale efikasniji pravni okvir i ubrzano rješavanje insolventnosti tvrtki te pomoć bankama po pitanju loših kredita, ili pak u slučaju stabilizacije bankarskog sustava eurozoni i nestanka prijetnje deflacijom koja se nadvila nad europsko gospodarstvo.