Prije mjesec dana Vlada je gospodarstvo ostavila u nedoumici kakav model reforme komorskog sustava slijedi, jer je ranije najavljivano ukidanje obveznog članstva HGK za sve tvrtke preinačila u zadržavanje obveznog članstva uz izuzeće plaćanja članarina za male i mikro poduzetnike.

Sada je pokrenut prvi korak u pripremi zakonskih izmjena kojima će se rješavati taj dugogodišnji težak zadatak, a to je stavljanje u javnu raspravu obrasca prethodne procjene zakona o HGK koje je Ministarstvo gospodarstva u proceduru pustilo u petak, no i nakon ovog dokumenta koji daje smjer budućeg zakona ostaje nejasno što točno slijedi.

Nespretna formulacija?

Ministarstvo, naime, navodi kako je cilj budućim zakonom uvesti dobrovoljno članstvo u HGK, čime bi se stimuliralo modernizaciju komorskog sustava i ponudu usluga kojima bi se privuklo nove i motiviralo stare članove da ostanu u HGK. Veličina poduzetnika pritom se ne navodi, te se stoga logično može zaključiti da se sloboda izbora odnosi na sve tvrtke.

No, konfuziju je izazvao nastavak obrasca prethodne procjene, u kojemu je fokus stavljen na oslobađanje obveze plaćanja članarina za male i mikro poduzetnike, dok bi srednji i veliki “ostali u režimu plaćanja”. Za razliku od postavljenog cilja uvođenja dobrovoljnog članstva, što povlači ukidanje obveznog članstva, u nastavku prijedloga komunicira se, dakle, samo ukidanje obveze članarina za male i mikro poduzetnike.

U neslužbenoj komunikaciji iz pravnih i krugova HGK odmah se čuje tumačenje kako je vjerojatno riječ o “nespretno” formuliranom pojašnjenju, ali i da bi država mogla ukinuti obvezu članstva za sve gospodarstvenike, a potom od onih koji se odluče pristupiti izuzeti od plaćanja članarine male i mikro poduzetnike, kao neki oblik poticanja da budu aktivniji u profiliranju i zaštiti svojih interesa preko HGK.

U Ministarstvu gospodarstva razjasnili su dilemu – na upit Poslovnog dnevnika odgovorili su da će članstvo ostati obvezno, uz oslobađanje plaćanja članarine malih i mikro poduzetnika, koji čine 97% članova. Od najavljenog uvođenja dobrovoljnog članstva, dakle, ništa.

Kategorizacija za članarine

U ovoj fazi definiranja daljnje reforme ne nazire se ni kakav efekt će imati na buduće financiranje Komore i hoće li pojedine aktivnosti biti podupirane državnim proračunom.

Ministarstvo tek predviđa da će se članarine plaćati prema kategoriji, ovisno o gospodarskoj snazi koju će se odrediti po kriteriju veličine, visine prihoda i ukupne aktive, te se navodi da će Skupština HGK prema kategoriji subjekta utvrditi cjenik za lepezu posebnih usluga i proizvoda koja će biti dostupna uz plaćanje naknade.

U procjeni efekata Ministarstvo smatra da će ih imati samo mali i mikro poduzetnici, pri tom ocjenjujući da to neće polučiti učinak jer je riječ o oslobađanju plaćanja 42 kune mjesečno, što je “premali da bi takva ušteda polučila učinak”.

Javna rasprava o obrascu prethodne procjene učinka zakona o HGK traje do 21. lipnja, a potom slijedi izrada prijedloga zakona. To upućuje i da se taj prijedlog neće naći u saborskoj proceduri polovicom srpnja, kako je predviđeno.

Uvođenje dobrovoljnog članstva koje će se svesti zapravo na ukidanje obveze plaćanja za male poduzetnike, prema postavljenom hodogramu će uslijediti u roku 30 dana nakon stupanja na snagu novog zakona o HGK, kojemu će ostati godinu dana za reformu kojom će pridobiti što veći broj članova.

Slična reforma, iako trenutno nije u fokusu, uslijedit će i za Hrvatsku obrtničku komoru. Iz Ministarstava gospodarstva potvrđuju da su u postupku osnivanja radne skupine koja će raditi na izmjenama zakona o obrtu s ciljem modernizacije i racionalizacije komorskog sustava i rasterećenja obrtnika.