Nedavnom prezentacijom nove reforme upravljanja državnim poduzećima, ministar financija Marko Primorac zagolicao je ulagače najavama izlaska iz vlasništva tvrtki u državnom portfelju i stjecanja dionica u trgovačkim društvima. No, intenzivnije uključivanje države na tržište kapitala ne treba očekivati.

Redovito revidiranje vlasničke politike i statusa tvrtki predviđa se provoditi svake četiri godine, postupno smanjenje portfelja CERP-a i nije novost, dok se kod stjecanja dionica također ne radi o bitnim promjenama u odnosu na dosadašnju praksu u kojoj prevladava stjecanje udjela kroz procese restrukturiranja tvrtki.

Nadu investicijske zajednice da slijede promjene podgrijala je, naime, činjenica da se manjinski portfelj CERP-a konstantno topi i da ostaje sve manje atraktivnih dionica za ispunjenje obveze koju za državu odrađuje CERP – obeštećenje bivših vlasnika za oduzetu imovinu u komunističkom sustavu za vrijeme bivše države, te branitelja. A CERP će, po odredbama Primorčevih zakona, obeštećenje i dalje provoditi dionicama.

Te dvije zadaće CERP-a, da se rješava dionica, ali i da namiruje bivše vlasnike i branitelje po pravomoćnim rješenjima, zapravo su u suprotnosti i već prije nekoliko godina počelo se razmatrati moguće alternative za isplaćivanje po pravomoćnim sudskim rješenjima slučajeve bivših vlasnika, čiji su postupci uglavnom veće financijske vrijednosti, ili pak veterane i obitelji poginulih branitelja, za koja su obeštećenja manje vrijednosti, ali su oni brojniji. U CERP-ovom većinskom portfelju ostalo je 10 tvrtki, a uglavnom je riječ o onima koje zahtijevaju restrukturiranje, poput Borova ili im slijedi prodaja, kao što je slučaj ‘novog’ Uljanika.

Manjinski portfelj, pak, vrvi dionicama i udjelima manje znanih i atraktivnih tvrtki, no ima u njemu i dionica čiju prodaju na tržištu priželjkuju poput Podravke, HT-a, Končara ili hotelskih poduzeća. Dio je takvog portfelja pod rezervacijama, zbog povrata ili pak stavljanja u zalog za vraćanje kredita problematičnih tvrtki. Povremeno se oglasi prodaja “slobodnih” dioničkih paketa, no generalno ‘rezervoar’ u CERP-u polako nestaje.

Komplikacije s isplatama
Prije nekoliko godina otvorilo se stoga pitanje traženja drugog načina isplate za ove dvije skupine, posebice nakon što su se pojavili slučajevi da se na listama za isplatu nađu i dionice “mrtvih” tvrtki.

Veći takav slučaj bio je s dionicama Belja u trenutku kada je tvrtka već bila u postupku brisanja u sudskom registru, a poslovanje i imovina preneseni na novu tvrtku Belje plus. U CERP-u su takvu praksu posljednjih godina nastojali popravili popunjavanjem listi dionica za branitelje i za oduzetu imovinu s malo “zvučnijim” dionicama, a u posljednje vrijeme najčešće je to HT-ova dionica.

Tako je u prošloj godini Upravno vijeće CERP-a u dva navrata osvježavalo te dvije liste i “ubacilo” ukupno 138.905 dionica HT-a. Nakon toga, u portfelju je preostalo 1.617.742 dionice, čiji je udjel u ukupnoj vlasničkoj strukturi HT-a 2,05%, no njihov je najveći dio pod rezervacijom, odnosno slobodno je svega 408.498 dionica.

Osim HT-a, država od zvučnijih dionica ima primjerice 60 tisuća ili 2,33% u Končaru, no sve su pod rezervacijom. I u opatijskom LRH ima 0,54% ili 1.624 dionice, a Zabi 8.555 (0,00%). Od svojih ukupno 1.408.785 dionica u Podravci (19,79%), CERP raspoloživih ima 1.179.028 ili 16,56% svih dionica, ali se u paketima za obeštećenje one u pravilu ne uvrštavaju. Ukupno CERP pod rezervacijama za bivše vlasnike inače ima 42 poduzeća.

Kolike su, pak, potrebe za popunjavanjem listi dionica za branitelje i bivše vlasnike nitko točno ne zna, jer u slučaju branitelja dionice se isplaćuju po povećanju stupnja invaliditeta, a broj predmeta koje se rješava, prema neslužbenim informacijama, kreće se konstantno oko 3 tisuće, s tim da je riječ o pojedinačno manjim vrijednostima, dok je broj predmeta bivših vlasnika osjetno manji, ali je njihova vrijednost “impozantnija”.

U svakom slučaju, obeštećenici na namirenje čekaju u redu, a koliko je on dugačak ilustrira i to što se u ovom trenutku rješavaju tek predmeti koji datiraju još s početka 2023. Komplikacije i usporavanja s isplatama nastaju i zbog nezadovoljstva dionicama koje dobiju, dok je u slučaju bivših vlasnika, odnosno u pravilu njihovih nasljednika, situacija zamršena i zbog vođenja većeg broja postupaka za isti predmet u različitim županijama, te njihovih različitih faza u pravnim postupcima.

K tomu je osim samog broja predmeta još manje poznato i kolika je vrijednost takvih predmeta i potrebnih dionica, zbog utvrđivanja vrijednosti imovine koja je unesena u temeljni kapital.

Rješenje kroz obveznice
No, činjenica je da se već dugo promišlja prekid tog načina obeštećenja, dionicama i udjelima u poduzećima iz državnog portfelja, počevši još prije 15-ak godina. Tada je bivši HFP sugerirao da se obeštećenja provode u gotovini. Bivši vlasnici, pak, imali su već tada mogućnost biranja načina obeštećenja u državnim obveznicama ili dionicama, pa je sada problem, kako će pojasniti u CERP-u, s onima koji su odabrali drugu soluciju.

Neslužbeno se doznaje kako je CERP već uputio prijedlog resornom Ministarstvu branitelja da se razmotri promjena zakonske regulative i umjesto u dionicama branitelje obeštećuje novčano i ta će se zakonska promjena tek razmatrati u Ministarstvu. U slučaju bivših vlasnika najjednostavnije je rješenje nadoknada kroz obveznice, no o tome se zasad još ne razgovara. Ono što je zasad sigurno jest da se portfelj CERP-a neće puniti kupnjom dionica na tržištu.