Tri godine nakon ulaska u punopravno članstvo Europske unije, gospodarska realnost daleko je od velikih očekivanja koje su vlada prije nekoliko godina. Hrvatska je po razvijenosti na začelju ljestice europskih zemalja na 59 posto europskog prosjeka, a lošije su samo Rumunjska i Bugarska. No, i to bi se moglo uskoro preokrenuti jer po po stopama rasta izrazito zaostajemo (i) za tim jugoistočno europskim susjedima. I sama Europa našla se pod egzistencijalnim upitnikom nakon što ju joj Britanci na referendumu rekli zbogom, a cijenu 'brexita' danas je nemoguće utvrditi.

Hrvatska nije iskoristila prednost početnog efekta pristupnja Uniji, značajno zaostaje za stopama iskorištenja europskih fondova, a razina stranih ulaganja bila je tek 127 milijuna eura, što je najniže od 1995., pokazala je analiza Hrvatske gospodarske komore (HGK) o posljednje tri godine članstva u EU, kao i anketa provedena među 200 malih i srednjih tvrtki.  Sredinom 2013. po razvijnosti Hrvatska je bila na 61 posto europskog prosjeka, a danas smo tri boda niže na ljestvici. Po stopi nezaposlenosti Hrvatska je druga najlošija članica, a treća najlošija po stopi aktivnosti i zaposlenosti, pokazuje analiza. Poljoprivreda je najugroženiji dio gospodarstva jer je izložena velikom pritisku konkurencije, a niska kupovna moć domaćeg stanovništva okreće kupce prema proizvodima nižih cjenovnih kategorija.

Negativna vanjskotrgovinska bilanca u poljoprivredi narasla je za 230 milijuna eura, rekao je pomoćnik direktora sektora za međunarodne odnose HGK Saša Bukovac. Praznih rukava ostao je i građevinski sektor u kojem nije došlo do vidljivog i očekivanog napretka. Prepreka rastu je visoka cijena rada, izostanak velikih investicija financiranih iz europskih fondova, fragmentiranost sektora te nedostatna suradnja kod natjecanja na tenderima, kazao je Bukovac. S druge strane, svijetli primjer je turizam koji bilježi rast po svim pokazateljima. Od 2012. do 2015. dolasci stranih turista porasli 22 posto, noćenja stranih turista 15 posto, a prihodi od turizma 16 posto, na 7,9 milijardi eura.

Pozitivne trendove bilježe i izvoznici; 33 posto anketiranih počelo je izvoziti na tržište Unije nakon punopravnog članstva, 35 posto ih je povećalo plasman proizvoda i usluga, 37 posto njih ostvarilo je viši prihod od izvoza, a 16 posto ih je našlo novog partnera za ulaganje. Čak 78 posto ispitanih istaknulo je da ima bolji pristup informacijama o EU fondovima. Tri godine realno je prekratak rok da bi se osjetio značajniji vjetar u leđa gospodarstvu, spušta lopticu ekonomist Hypo banke Hrvoje Stojić.

"Hrvatsku se danas percipira kao sigurniju zemlju, u najširem smislu te riječi, što znači povjerenje da ćemo provesti reforme, uvesti EU standarde i ekonomski konvergirati zemlju europskom prosjeku. Nakon ulaska u članstvo nesumnjivo je vidljiv utjecaj na izvoz i turizam, a slučajno ili ne, nakon ulaska u članstvo nadmašili smo članice u srednjoj i istočnoj Europi po pitanju cjenovne konkurentnosti", kaže Stojić. Ističe da nije upitno je li Hrvatskoj, kao maloj otvorenoj ekonomiji, bolje na jedinstvenom tržištu EU nego izvan njega, no kaskanje za ostalima možemo kriviti samo sebe. "Europska unija nudi niz alata za brži razvoj institucija i veću konkurentnost, pristuna je doza nadzora fiskalnom smislu, no pitanje je znate li to iskoristiti. Naš problem uvijek je kredibilnost", kaže Stojić aludiraju na reforme o kojima se lako govori, ali se teško provode, dodajući u šali da na "svaku Španjolsku postoji jedan Portugal".

 Slično kao Stojić razmišlja i većina poduzetnika. Prije tri i više godina unisono su podupirali ulazak u EU i imali velika očekivanja, a premda se taj investicijski i razvojni bum još uvijek nije dogodio, prevladava i dalje stav kako je to bila ispravna odluka.  "To je najsvjetlije što je politika u posljednjih petnaest godina napravila. Sve naše vlade nisu radile kako je potrebno gospodarstvu i ulazak u EU je najpozitivnije što se dosad dogodilo", kaže jedan od vodećih hrvatskih hoteljera Jako Andabak, ne želeći ulaziti u to koliko su sami poduzetnici uspjeli iskoristiti prilike koje su dobili ulaskom u EU.

U nekim proizvodnim sektorima ni nakon uklanjanja barijera članstvom nije olakšan proboj na nova europska tržišta zbog nedovoljne konkurentnosti. "Naše se tržište otvorilo i druga su gospodarstva to bolje iskoristila. To osjetimo, dok s druge strane nisu ostvarena očekivanja kako će se smanjiti kamatne stope i trošak financiranja približiti europskom prosjeku ili primjerice Sloveniji", ističe čelnik Zvečeva Marin Pucar, ne skrivajući gorčinu što oni pozitivni procesi na koje se polagalo nade ne idu tempom koji se priželjkivao.

Biti ćemo, zaključuje, pametniji za nekoliko godina. Vlasnik zagrebačke Munje Ivan Miloloža razočaran je što hrvatsko gospodarstvo nije uzelo više od onoga što mu se otvaralo prije tri godine. "Zadnji smo ušli, no nitko prije nas nije propustio takvu priliku. Kao da smo zaspali", kaže Miloloža, koji odgovornost za propust prije svega vidi u politici, koja stvara okvir za djelovanje gospodarstvu, a koja se i u vrijeme krize i danas bavi sama sobom. "U ovih sedam-osam godina pretvorili smo se u apatično društvo i to nas sve sputava, jer bez optimizma nema uspjeha", dodaje Miloloža.