Nakon desetljeća agresivnog rasta, cijena ugljena bilježi rekordno niske razine, 50 dolara za tonu. U idućih pet godina očekuje se daljnji pad.
Kao glavni razlog navodi se restrukturiranje kineske industrije, koja troši polovicu globalne proizvodnje ugljena. Očekuje se da će se potrošnja smanjiti više od 500 milijuna tona godišnje. Dodatni udarac ugljenu kao energentu će biti i klimatski sporazum iz Pariza. Pad cijene ugljena mogao bi biti pozitivan za Hrvatsku, koja ima dio energetskih kapaciteta na ugljen. Ponajprije se to odnosi na Plomin te investiciju u Plomin C. No, taj projekt je na čekanju, ne zbog ekoloških, već zbog financijskih razloga.
Naime, pošto je Hrvatska kao najboljeg partnera za taj posao odabrala japansku tvrtku Marubeni, projekt nije dobio zeleno svjetlo EU. Sporna je klauzula o HEP-ovu otkupu polovice el. energije po fiksnoj cijeni od Marubenija, što u Bruxellesu smatraju potporom koja narušava tržišno natjecanje. Iako nije jasno tko može dati konačnu ocjenu, sam Bruxelles ili pak Zagreb mora napraviti prilagodbe, ministar Ivan Vrdoljak nekoliko je puta isticao kako ništa nije gotovo te da Bruxelles ne može Hrvatskoj zabraniti gradnju termoelektrane. Čeka se formiranje nove Vlade koja će donijeti političku odluku o projektu Plomin. Iz HEP-a podsjećaju da je već dugo prisutan trend niske cijene ugljena, što proizvodnju bazne el. energije iz ugljena, pored nuklearnih i obnovljivih izvora, čini najsigurnijom opcijom.
"Politike dekarbonizacije uključuju prijelaz na najbolje raspoložive tehnike kojima je jedino moguće realizirati projekte u EU, jer one zamjenjuju proizvodnju koja je počivala mahom na starim i manje efikasnim termoelektranama na ugljen i na plin. Plomin C snage 500 MW pripada upravo takvim tehnologijama. Za takve tehnologije, prema zaključcima OECD-a te nedavno održane konferencije u Parizu, financiranje će biti dostupno i nakon 2017., a energetski siromašnim državama bit će dostupno i za starije tehnologije", navode u HEP-u. Dodaju da je trend niske cijene ugljena, kao geopolitički te po zalihama i dobavnim pravcima najsigurnijeg energenta, dobra poruka i oslonac za donošenje investicijskih odluka za gradnju konvencionalnih elektrana nužnih za održavanje stabilnosti elektroenergetskog sustava.
"Potvrda tome je i projekt ugljene elektrane od 1600 MW Eemshaven u Nizozemskoj, koji realizira RWE. Kad bi ukupna proizvodnja el. energije iz postojećih ugljenih elektrana u EU bila zamijenjena elektranama poput Plomina C ili Eemshavena, emisije glavnih onečišćujućih tvari poput sumporovog dioksida bile bi deset puta manje, a emisije CO2 oko 30% manje. Te činjenice predstavljaju dobru perspektivu za projekt TE Plomin C", ističu u HEP-u.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ovo je projekt na 30.g i nitko ne moze predviditi dali ce se dogoditi prelazak na nove izvore i time smanjiti potraznju za ugljenom. Ili ce razvoj afrike potaknuti potrebu za istim toliko da ce mu dignuti cijenu.
Da imas sav info a nemas bila bi kocka. A za nas je trenutno 500m investicije danas i pokrit eventualne gbitke od rasta u buducnosti.
***hasenfefer, pa ja ne propagiram ugljen samo sam odgovorio na pitanje Pero7 zašto nas stalno maltretiraju s tim ugljenom i Plominom C… doduše, ak stručnjaci, ali stručnjaci a ne politički hohštapleri, kažu da za svaki slučaj treba imati u rezervi termoelektranu na ugljen tko smo mi da tome proturječimo…a sad redom po vašem tekstu… ne, ne postoji niti jedna vrsta koja je izumrla zbog gradnje akumulacijske 3 hidroelektrane na Dravi…dalje, ne govorim o Neretvi, spominjao sam samo Dravu i Savu jer imaju fenomenalan položaj, nebi se uništilo skoro ništa, a riješile bi se poplave i navodnjavanje ogromne plodne nizine… Jesetra je ogromna riba i nikad nije zalazila u Dravu ni Savu, ali zato i dan danas poneki ribič ulovi jegulju ispod Dravskog mosta u Varaždinu, a 2 brane su prije toga…znači ako se slože dobri tuneli riba prolazi uzvodno i nizvodno… ovo s plaćanjem penala na emisiju CO2(koji je usput rečeno totalno nebitan plin s udjelom od mizernih par promila u atmosferi planete i čista izmišljotina) je otegotna okolnost za gradnju Plomina C, no tu su valjda stručnjaci, ponavljam stručnjaci koji će izračunati isplativost… i na kraju ponavljam, ne postoji ekološkije i prirodno obnovljiviji izvor energije od hidrocentrala…a ovi zeleni koji su se prodali korporatistima i nekakve studije likova iz zemalja koji su si premrežile zemlju s radioaktivnim nuklearkama da su hidroelektrane loše, a nuklearke i termoelektrane dobre su izjave s prsa Grunfovih majica
Vidim da tu neki zagovaraju solarne, hidroelektrane i vjetroelektrane.
To također nisu ekološki prihvatljivi načini dobivanja energije.
Hidroelektrane mijenjaju prirodne, biološke, ekološka svojstva okoline u kojem se grade.
Mijenja se sama rijeka, njezin karakter, što značajno utječe na život svih životinjskih i biljnjih organizama.
Kada se potope cijela sela, i udoline, za akumulacijsko jezero ne moram objašnjavati utjecaj.
***ja živim uz 3 hidroelektrane i 3 ogromna akumulacijska jezera… život biljnih i životinjskih organizama se preporodio, pojavile su se i mnoge vrste koje tu nisu obitavale… uostalom sad je cijeli taj kompleks zaštićeno područje i pretvoren u park prirode tak da me nitko nikad neće uvjerit da hidroelektrana nije ekološka obnovljiva energija… koliko se sjećam postoje i protočne hidroelektrane kod kojih se nemora potapljati ništa, doduše manja im je iskoristivost nego kod akumulacijskih, ali ako nam je na prvom mjestu ekologija umjesto energije onda su i protočne dobre… Drava teće kroz manji komad Slovenije pa imaju 7 hidroelektrana, Austrijanci skoro 20, mi samo 3, a do Osijeka bi mogli napraviti 50 i isto toliko na Savi, usput bi riješili poplave, navodnjavanje plodne Slavonije i živjeli ko carevi od izvoza struje
[/quote]
Pa o tome ti i govorim. Pojavile su se nove vrste, ali sigurno je i mnogo starih autohtonih vrsti nestalo.
Ja samo kažem da su zeleni prije bili jako protiv hidroelektrana.
Evo ti primjer Neretve.
Dolina Neretve je oduvijek bila posebno mjesto za životinjski i biljni svijet.
Izgradnjom sustava hidrocentrala, Neretva je u ljetnim mjesecima ostala bez svog viška vode.
More sve više i dublje prodire u Neretvu dok ne postane u potpunosti slana voda.
Imaš primjer HC Đerdap koju je izgradila Jugoslavija (a i Hrvatska dala novce).
Jesetra je Dunavom išla čak do njemačkih gradova da se mrijesti.
Danas dolazi nažalost samo do brane, i ima ih sve manje jer vode oko brane nisu pogodne za njihovo mriještenje.
Inače HEP ima jako puno udjela u HC Srbije i BiH, tako da kad dobiju sudove, imati ćemo i previše struje.
Znači sve te termolektrane, hidrocentrale……imaju neke emisije i utjecaj na prirodu.
Mogu se složiti da su hidrocentrale možda nama trenutno najprihvatljivije.
Mislim da će energija u budućnosti biti jako jeftina za proizvodnju.
Da li ćemo koristiti nuklearnu ili neku drugu energiju od Sunca, Fuzije, ili motore na vodik pri čemu će produkt biti samo voda, vidjeti ćemo.
Ali definitivno ugljen je prošlost i samo zaostale ga zemlje koriste.
Jer koliko god bio sada jeftiniji, njegovi učinci na prirodu i zdravlje ljudi puno skuplji.
A ne zaboravimo i plaćanje emisija CO2, gdje je 1 tona emitiranog CO2 s 3,5 eur/toni, porasla na na skoro 8,5 euro/toni, pa koje trgovao njima mogao je lijepo zaraditi (meeeeeeeeeeeeee)
Lp
Vidim da tu neki zagovaraju solarne, hidroelektrane i vjetroelektrane.
To također nisu ekološki prihvatljivi načini dobivanja energije.
Hidroelektrane mijenjaju prirodne, biološke, ekološka svojstva okoline u kojem se grade.
Mijenja se sama rijeka, njezin karakter, što značajno utječe na život svih životinjskih i biljnjih organizama.
Kada se potope cijela sela, i udoline, za akumulacijsko jezero ne moram objašnjavati utjecaj.
***ja živim uz 3 hidroelektrane i 3 ogromna akumulacijska jezera… život biljnih i životinjskih organizama se preporodio, pojavile su se i mnoge vrste koje tu nisu obitavale… uostalom sad je cijeli taj kompleks zaštićeno područje i pretvoren u park prirode tak da me nitko nikad neće uvjerit da hidroelektrana nije ekološka obnovljiva energija… koliko se sjećam postoje i protočne hidroelektrane kod kojih se nemora potapljati ništa, doduše manja im je iskoristivost nego kod akumulacijskih, ali ako nam je na prvom mjestu ekologija umjesto energije onda su i protočne dobre… Drava teće kroz manji komad Slovenije pa imaju 7 hidroelektrana, Austrijanci skoro 20, mi samo 3, a do Osijeka bi mogli napraviti 50 i isto toliko na Savi, usput bi riješili poplave, navodnjavanje plodne Slavonije i živjeli ko carevi od izvoza struje
Uključite se u raspravu