Interes ulagača i hotelskih brendova za hrvatski turizam nikad nije bio veći, čemu se djelomično može zahvaliti i pandemiji koja je otkrila neke nove destinacije i vrijednosti. Zbog toga Hrvatska ima veliku priliku za razvoj nekih novih kvalitetnih projekata, kao i priliku za restart turizma u održivom smjeru. Ipak, veliko je pitanje je li Hrvatska spremna za te ulagače i njihove zahtjeve i ideje, kao i promjene prema modelu turizma dodane vrijednosti, ili ćemo se i dalje hvaliti “rekordnim rezultatima boljim od konkurenata” u drugoj pandemijskoj sezoni koja se zapravo dogodila slučajno i sama od sebe. Zbog tog stava pak hrvatski bi se turizam već u 2022. godini, od koje se već sad očekuje puno, mogao gadno razočarati. Tako bi se mogle sažeti poruke koje su u dva dana devetog izdanja regionalne konferencije Adria Hotel Forum odaslali sudionici niza panela i rasprava o budućnosti turizma nakon pandemije i održivosti putovanja, klimatskim promjenama, sezonalnosti. Iako to nije samo investicijska konferencija, ulaganja i mogućnosti za razvoj projekata uvijek su tema broj jedan.

“Istina je da do sada na AHF-u nismo imali ovoliki udjel sudionika iz inozemstva, te nikad ranije nije vladao ovakav interes za cijelu regiju, uključujući Hrvatsku. To i dalje nisu veliki institucionalni ulagači, već regionalni, ali i to je dobar smjer. Interes je posebno visok i za Albaniju, dok Crna Gora trenutno ima problem s političkom nestabilnošću što je malo ohladilo ulagače. No, dok su s jedne strane ulagači jako zainteresirani, ne vidimo jednak interes na hrvatskoj strani, ne nudimo projekte, i kao da nam ne trebaju ulaganja, nego smo opet fokusirani na to kako smo sjajno odradili sezonu, i hvalimo se da smo najbolji na Mediteranu. Samo da podsjetimo, Grčka je u travnju napravila studiju u kojoj je najoptimističnija varijanta bila vratiti 70 posto letova iz 2019., a vratili su ih 72 posto. Mi smo u ovoj godini nabili cijene i nismo puno napravili da nam sljedeća bude stabilnija”, kazala je Marina Franolić, regionalna direktorica tvrtke Bench Events, koja organizira AHF.

Kristian Šustar, direktor razvoja agencije Uniline s dugogodišnjim iskustvom u hotelskom menadžmentu slaže se da bi sljedeća sezona mogla biti veliko razočarenje za hrvatski turizam.

“”Sezona nam je trajala samo dva mjeseca, i koliko god brojke bile bolje od očekivanja, bila je puna izazova za sve sektore, agencijski promet nije se ni izbliza vratio, hoteli su se punili last minute, što je iznimno loše za buduću politku cijena. Ne smijemo propustiti šansu da sjednemo svi skupa i odlučimo kako želimo vidjeti hrvatski turizam u budućnosti, moramo gledati dugoročno. Ukoliko ne, slijedeće godine nas može čekati veliko razočarenje”, smatra Šustar.

Investitori imaju vlastiti pogled na stvari i iako tvrde da se Hrvatska u 10 godina značajno promijenila kao destinacija i potencijalna meta za ulaganja, konkretnih najava je i dalje malo.
Jedini trenutačno aktivni developer na ovoj konferenciji bio je Slovak Ludovit Cernak, partner u Sitno Holdingu koji razvija ozbiljne turističke i nekretninske projekte na Ugljanu i Hvaru, i pun je optimizma za Hrvatsku kao destinaciju za ulaganja.

“Hrvatska nikad neće biti Cannes, ali će biti jako važna destinacija, i zato je ulagačima trenutno jako privlačna. Više se ne promatra kao jeftina verzija Italije ili Španjolske kao prije deset godina, stvari su se promijenile”, kazao nam je Cernak koji tvrde da Ugljan ima šansu postati hrvatski “Karibi”.
Prilike za širenje po regiji traže i hotelske kompanije, koje zanima Jadran ali i gradovi poput Zagreba i Beograda, Bratislave. David Jenkins, potpredsjednik razvoja hotelske kuće Radisson ove gradove vidi kao lokacije za lifestyle, fashion hotele. Takuya Aoyama iz Hyatta poručio je da ne zaboravimo na kontinent Hrvatske, jedini je spomenuo potrebu otvaranja hotela u Slavoniji, koja žudi za takvim projektima.

Hotelske kuće pritom pandemija je prisilila ne samo da budu fleksibilniji s ugovaranjem s vlasnicima, već i da se razigraju s proizvodima – ubrzala su se digitalna rješenja kao check in, sobe mogu biti i radni prostori i blagovaonice i vježbaonice.