Saborska oporba usprotivila se jučer izmjenama Zakona o pravima i dužnostima predsjednika Republike Hrvatske, kojim se smanjuju prava predsjednika nakon prestanka mandata, a zastupnici su nezadovoljni zbog činjenice da se te restrikcije neće odnositi i na bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, kojem je doživotno zajamčen ured i viša mirovina od one koju će imati bivši predsjednici u budućnosti.

"Osobno protiv Mesića nemam ništa, ali zašto bi on trebao biti jedina osoba u ovoj državi na koju se odnosi jedna zakonska uredba, koja se više nikad na nikoga neće primijeniti", upitao je laburist Dragutin Lesar. Na obrazloženje Vlade da se ne mogu ukidati stečena prava, rekao je da "Sabor u prosjeku mjesečno ukida barem jedno stečeno pravo nezaposlenima, sirotinji i beskućnicima, argumentirajući to krizom, štednjom ili promijenjenim okolnostima". "Je li u pozadini paranoja i strah da se Mesić ne bi slučajno aktivirao na lokalnim izborima pa nekome napravio nered i pomrsio račune", upitao je Lesar.

Davorin Mlakar (HDZ) izračunao je da bi mirovina 40-godišnjeg predsjednika koji bi se nakon isteka mandata odlučio na mirovinu, što je teoretski moguće, po predloženom zakonu iznosila 1.200 kuna. "Ne treba zbog licemjerja raditi karikaturu donošenjem zakona u kojima ćemo reći da će predsjednik Republike biti osoba koja će pod određenim okolnostima imati mirovinu ispod svake razine ljudskog dostojanstva", rekao je Mlakar. Iako priznaje da je takav rasplet teoretski moguć, Ivo Jelušić (SDP) ne vjeruje da će se to doista i dogoditi.

"Ni u jednoj zemlji u Europi predsjednik nije izabran u 30. godini života. Ako se to nigdje nije dogodilo, neće valjda ni kod nas", rekao je Jelušić, koji smatra da je predloženi zakon "našao pravu mjeru da predsjednik ne bude faraon, ali i da ne završi na burzi". Iako je najavio da će Klub HNS-a podržati predloženi zakon, Jozo Radoš smatra da je riječ o "bijednom polovičnom rješenju".

"Kakvog smisla ima predsjedniku RH koji je primio 48 plaća dati još dvije plaće dok dobije posao. Ukinimo mu i to", ironizirao je Radoš, koji smatra apsurdnom činjenicu da će neposredno izabrani predsjednik Republike imati manja prava od politički imenovanih direktora državnih ili gradskih poduzeća, koji s dužnosti odlaze uz visoke otpremnine, bez obzira na rezultate. Ocijenio je da je u "demontaži prava dužnosnika" trebalo sačuvati materijalni dignitet predsjednika Republike, budući da je riječ o jedinom dužnosniku kojega neposredno biraju svi građani.

"U Hrvatskoj je pravilo da su izbori najviša vrijednost, ali izabrani dužnosnici nisu vrijedni dužnosti koju obnašaju. Vrijedi pravilo – izaberem te, proglasim te gadom i očekujem da riješiš sve moje probleme", dometnuo je Radoš.

Oporba se usprotivila i izmjenama Zakona o pravima i dužnostima državnih dužnosnika, kojima Vlada predlaže veće koeficijente za plaće ravnatelja HZZO-a, HZMO-a, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i REGOS-a, dok bi njihovi zamjenici i pomoćnici, umjesto službeničkog, dobili status državnog dužnosnika, koji se daje i predsjedniku Savjeta za nacionalne manjine. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić uvodno je podsjetio da je Vlada ranije uskladila koeficijente za plaće u različitim agencijama, čime je, tvrdi, uštedjela više od 20 milijuna kuna pa povećanje koeficijenata u predloženom zakonu neće dovesti do probijanja mase plaća.

Objasnio je da je Vlada željela uskladiti koeficijente za izračun plaća pojedinih ravnatelja zavoda s njihovim "stvarnim radom i stanjem" te honorirati dužnosnike poput ravnatelja HZMO-a, koji odgovaraju za velik novac i imaju veliku odgovornost u reformi sustava. To je obrazloženje odbio HDZ-ovac Ivan Šuker, kazavši kako se Vlada "služi vrlo interesantnom mantrom da ravnatelj HZMO-a upravlja polovicom proračuna".

"Taj novac se isplaćuje na temelju rješenja o mirovinama koja su iz godine u godinu identična. Kad podnesete zahtjev za mirovinu, referent napravi izračun, mirovina se isplaćuje i ravnatelj nema ništa s tim", rekao je Šuker te upitao "koliku bi plaću trebali imati oni u Poreznoj upravi, koji barataju s pet ili šest puta većim novcem".

Davorin Mlakar vladu je prozvao za licemjerje, ustvrdivši da se predloženi zakon donosi samo radi "udovoljavanja pojedinačnim zahtjevima, koji se mogu iščitati u predloženim koeficijentima". Činjenicu da se nekim dužnosnicima plaće povećavaju, dok su saborskim zastupnicima smanjene, Mlakar je protumačio kao "poruku Saboru da zastupnici vrijede sve manje i manje". "Nikad do sada saborski zastupnici nisu imali tako niske plaće u odnosu na izvršnu vlast", ustvrdio je Mlakar, navodeći da je neto plaća zastupnika između 14 i 15 tisuća kuna, dok predloženi koeficijenti znatno premašuju te iznose.

Laburist Lesar nezadovoljan je rješenjem po kojemu će se dužnosnici nakon mandata moći vratiti na prijašnje radno mjesto u državnoj i javnoj službi, a ako su radili u realnom sektoru, za povratak će morati sklopiti ugovor s poslodavcem, kao i zbog činjenice da je Vlada iz kruga dužnosnika kojima se osigurava to pravo izostavila saborske zastupnike te izabrane čelnike i vijećnike u tijelima lokalne i područne samouprave. Lesar tumači da se tako stvaraju dvije kategorije dužnosnika – izabrani i imenovani, a među imenovanima se stvaraju razlike na temelju toga jesu li na dužnost došli iz javne uprave ili su radili kod privatnog poslodavca.

Zastupnici su raspravili i prijedlog Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, koji bi obrazovni sustav trebao uskladiti s potrebama tržišta rada i razvoja društva. Iako se načelno suglasni s potrebom donošenja kvalifikacijskog okvira, dio oporbe i HNS smatraju da je 25-člano Nacionalno vijeće koje bi trebalo provoditi taj okvir preveliko, da broj članova treba smanjiti kako bi Vijeće bilo učinkovitije, te da bi u njemu trebali biti i predstavnici osnovnog i srednjeg obrazovanja.

Sabor će zasjedanje nastaviti danas.